Badem (Amygdalus / Prunus / communis L.)

Kad sutradan Mojsije uđe u Šator svjedočanstva, gle: štap Arona iz doma Levijeva propupao! Potjerala mladica, procvjetao cvijet i sazreli bademi! (Br 17,23).


Među obiljem biblijskoga biljnog svijeta, nalazi se i badem. O kakvom je drvetu riječ nije potrebno puno objašnjavati jer raste na južnim prostorima ovdašnjega podneblja.

Porodica: Rosaceae - ružovke

Porodica: Rosaceae - ružovke

Piše: Dr. sc. p. Mario Crvenka, OFM

Naraste kao visoko drvo, ima produžene i šiljate listove s oštro pilastim rubom i vrlo ružičastim ili bijelim cvjetovima, koji se pojavljuju vrlo rano, katkad prije listova. Badem se ubraja među najstarije kultivirane biljke, spominjan je već u spisima najstarijih naroda na istoku. Davno prije Krista prenesen je u Grčku i Italiju te se kasnije posve udomaćio u zemljama oko Sredozemnog mora. Njegovo hebrejsko ime je šāqēd = bijelac (Jr 1,11.12) jer od svih biljaka prvi procvjeta, a u ovom biblijskom citatu podsjeća na Boga koji je budan, koji uvijek bdije. Badem je bio uzor u izradi svijećnjaka (Izl 25,31-39).

Ovdje se spominju bademov cvijet kaptôr, njegova čaška gābîa' i latice perah. Badem je u Bibliji znak za sijedu kosu (za starost: Prop 12,5). Plod mu je duguljasta i baršunasta koštunica u kojoj se nalazi uljevita sjemenka, zbog koje se dobro prodavao (Post 43,11). Poznate su dvije varijacije te biljke: amara (L.) Facke = gorki badem i sativa (L.) Facke = slatki ili jestivi badem. Sjemenke sadrže ulja, bjelančevine, šećer, glikozid amygdalin. Nakviše se upotrebljava za dobivanje bademovog ulja.

Mjesta u Bibliji: Post 30,37; 43,13; Izl 25,33.34; Br 17,23; Prop 12,5; Jer 1,11.12