Zagreb

Znanstveni skup: Između komunističkoga ideala i zbilje


U suorganizaciji Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) i Hrvatskog instituta za povijest, 11. studenoga, u Zagrebu je održan znanstveni skup „Između komunističkoga ideala i zbilje (1937.-1990.)“.

Razlozi održavanja znanstvenog skupa, koji je podržan na HKS-u, su obilježavanje 80 godina od osnutka Komunističke partije Hrvatske, ali i nedavna 100. obljetnica Oktobarske revolucije. Tako su dotaknuti glavni politički, društveni, kulturni i ekonomski procesi u kojima su ustroj i djelovanje komunističke partije na području tadašnje Hrvatske sagledani u kontekstu djelovanja tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. vlč. Željko Tanjić, navodeći da ovakva tema potvrđuje univerzalnost misije koju ima HKS, i zalaganje Odjela za povijest da u svom stručnom i znanstvenom radu istražuje teme koje su važne za hrvatsku povijest i društvenu situaciju, a koje su često marginalizirane, zahvalio je Hrvatskom institutu za povijest i prof. dr. Jasni Turkalj za otvorenost i dugogodišnju suradnju s Odjelom za povijest.

Plenarno izlaganje održao je prof. dr. Ivo Banac o temi Hrvatski komunisti u razdoblju Pučke fronte. Doc. dr. Tomislav Anić unutar teme Socijalno ekonomske okolnosti osnutka KPH naglasio je položaj i ulogu radničkog elementa, kao presudnog za rast i razvoj KPH, a dr. Stipe Kljaić u predavanju Hrvatska inteligencija u žrvnju revolucionarnoga terora za Drugoga svjetskoga rata i poraća govorio je o represiji koju su nad hrvatskim intelektualcima, osobito svećenicima, zbog njihovih raznih njima nesklonih ideala vršili komunisti.

Druga sekcija započela je predavanjem Petra Bagarića, prof., Odnos Komunističke partije tj. Saveza komunista Hrvatske prema hrvatskim granicama 1945.-1956., koji se osvrnuo na ondašnje političke odluke i njihov utjecaj na stvaranje današnjih granica Republike Hrvatske. Uslijedilo je predavanje doc. dr. Martina Previšića Komunistička partija Hrvatske i sukob Tito – Staljin, koje se djelomično nadovezalo na plenarno izlaganje dr. Banca, govoreći o posljedicama navedenog sukoba na politički život KPH.

Izlaganjem Hrvatski odjek mađarske revolucije u (partijski dirigiranom) zagrebačkom tisku i u medijima hrvatske emigracije dr. Dinka Šokčevića otvorena je treća sekcija. Izlaganje dr. Miroslava Akmadže Operativne mjere komunističkih represivnih službi prema Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj od 1951. do 1965. godine fokusiralo se na mjere koje je poduzimala Partija pokušavajući smanjiti utjecaj Katoličke Crkve. Zaključno predavanje treće sekcije Od establishmenta do disidentstva i natrag: burne godine Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (1961. do 1971.) održao je dr. Josip Mihaljević, istaknuvši osobito djelovanje Franje Tuđmana kao prvog predsjednika Instituta.

Posljednju sekciju otvorio je izv. prof. dr. Ivica Miškulin izlaganjem Kako su hrvatski disidenti pridonijeli delegitimiranju Jugoslavije 1918.-1990., ukazujući na disidente kao važan element urušavanja komunističkog režima Jugoslavije. U sklopu izlaganja SKJ - SKH i kraj 'hrvatske šutnje', dr. Davora Marijana iznesen je detaljan prikaz načina na koji je funkcionirao Savez komunista Jugoslavije, unutar njega i Hrvatske, u posljednjim godinama postojanja same SFRJ. Zatvarajući četvrtu sekciju predavanjem Partija na papiru: crtice o arhivskome gradivu KPH/SKH, dr. Mario Stipančević obratio je pozornost na arhivsko gradivo nastalo za djelovanja KPH te razne aspekte pitanja dostupnosti tog gradiva.

Svaka od sekcija, kako javlja IKA, popraćena je iscrpnim diskusijama na teme izlaganja u kojima su se dodatno produbile spoznaje teme. U završnoj riječi rektor Tanjić istaknuo je važnost aktualiziranja zadane teme skupa, ali i sličnih tema, za razumijevanje različitih aspekta sveukupne hrvatske prošlosti.

KT