Razgovarao: Željko Ivković, Katolički tjednik

Nataša Mandrapa je rođena u Mostaru gdje je na Filozofskom fakultetu stekla zvanje diplomirane novinarke. Od 2014. zaposlena je u Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) kao glasnogovornica ove federalne institucije koja ima sjedište u Mostaru.

Ovaj je Operator uspostavljen Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, s ciljem stvaranja institucionalne strukture za operacionalizaciju sistema podsticaja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Kao glasnogovornica ovoga Operatora bila nam je izvrsni sugovornik na uobičajena pitanja koja padaju nam pamet pri pomisli na pojmove obnovljiva energija, ekologija te proizvodnja struje...

Poštovana, na početku nam recite koji je značaj Svjetskog dana obnovljivih izvora energije koji se obilježava 26. travnja svake godine te nam pojasnite što su to obnovljivi izvori energije?

Značaj Svjetskog dana obnovljivih izvora energije jest u tome da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) predstavljaju prirodne izvore koji se konstantno dopunjavaju, a zamjena su za energiju iz fosilnih goriva i pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

Upravo su energetske krize izazvane, prvenstveno, pandemijom koronavirusa, ali i ona izazvana ratom u Ukrajini, potvrdile koliki značaj za države ima lokalna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Samo vlastitom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije možemo osigurati energetsku neovisnost, odnosno ostvariti energetsku tranziciju.

Svjetski dan obnovljivih izvora energije prigodan je podsjetnik za Bosnu i Hercegovinu o potrebi što masovnijeg korištenja prirodnog potencijala obnovljivih izvora energije, a čija  uporaba će doprinijeti postupnom povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije sve do potpune tranzicije.

Danas se u svijetu sve više govori o ekološkoj odgovornosti i zelenoj energiji, ali u BiH to nije baš tema koja je u vrhu prioriteta rasprava. Zašto je to tako?

Bosna i Hercegovina je davno donijela stratešku odluku da se želi pridružiti Europskoj uniji. S tim ciljem je potpisala i ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, koji predviđa obavezu učlanjenja u Energetsku zajednicu jugoistočne Europe. Ova zajednica je osmišljena, barem kada je sektor energije njezinih članova u pitanju, kao predvorje Europske unije u kome ćemo imati tehničku asistenciju za usuglašavanje našeg zakonodavnog okvira s EU pravnom stečevinom. S članstvom u Energetskoj zajednici, naravno, dolaze i obveze.

Ove obveze česta su tema energetskih događaja u Bosni i Hercegovini, a čiji sudionici su i donositelji odluka, kao i projekata od međunarodnih organizacija u sklopu kojih se dosta govori o zelenoj energiji. Na osnovu navedenih obveza donesen je set energetskih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, skoro u potpunosti usuglašen s EU pravnom stečevinom, čija primjena će doprinijeti ubrzanju energetske tranzicije.

Međutim, moram primijetiti kako mediji na području Bosne i Hercegovine ne daju dovoljan značaj ovim temama unutar programa istih. Naravno, velika odgovornost je i na tijelima vlasti, odnosno na institucijama koje su odgovorne za provedbu energetskih politika. Ovdje posebno mislim na činjenicu da se pojedini potezi promatraju potpuno izdvojeno iz konteksta, ne sagledavaju se u širem kontekstu. Energetska tranzicija je dug i složen put, ne može biti provedena brzo, pogotovo ako se želi provesti pravedna energetska tranzicija u kojoj neće biti onih koji su na gubitku zbog njezina provođenja.

Zbog toga sam mišljenja da samo uz zajedničku suradnju donositelja/izvršitelja odluka i predstavnika medija, odnosno zajedničkim prepoznavanjem važnosti energetske tranzicije, možemo osigurati veći stupanj informiranosti javnosti o istoj, a time i podići svijest javnosti o koristima uporabe obnovljivih izvora energije.

Na što danas u radu stavlja naglasak Operator za OIEiEK u kontekstu obnovljivih izvora energije? Koja je zapravo misija i vizija Operatora za OIEiEK?

U skladu s odredbama novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2023., dok će primjena ovog Zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine uslijediti od 2. svibnja 2024., Operator za OIEiEK poseban naglasak stavlja na nove nadležnosti. Iste se odnose na informiranje javnosti vezano za izgradnju elektrana u okviru građanske energije, odnosno na provedbu jednokratnog sufinanciranja prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava, te na pripreme i organiziranje FIT i FIP aukcija.

Također, Operator za OIEiEK će biti odgovoran za balansnu grupu obnovljivih izvora energije, kao i za postupak izdavanja jamstava podrijekla električne energije.

Misija Operatora za OIEiEK je kontinuirana institucionalna podrška sudionicima u sustavu poticanja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju na ostvarenju definiranih obavezujućih ciljeva udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Operator za OIEiEK se vidi kao pouzdan partner svim sudionicima u sustavu poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, čiji je rad definiran strateškim smjernicama Parlamenta i Vlade Federacije BiH društveno koristan, odgovoran i međunarodno prepoznatljiv u domeni svojih nadležnosti.

Što se smatra pod pojmom „građanska energija“?

Građanska energija je pojam kojim Europska unija želi aktivno uključiti sve građane u proces tranzicije i dekarbonizacije. Prepoznato je da je to put kojim se građanin nagrađuje za financiranje procesa tranzicije, na način da se otvaranjem mogućnosti izgradnje postrojenja na vlastitim objektima (krovovima svojih kuća i poslovnih objekata) koji prvenstveno služe opskrbi, čime građanin smanjuje svoje troškove, dobiva slobodu određivanja uporabe svojih potrošača, pa čak i omogućava minimum sigurnosti opskrbe. Istodobno, radi praćenja procesa vezanih uz kontrole proizvodnje i potrošnje vlastite energije, građanin je upućen na praćenje informacija iz sektora čime postaje aktivni sudionik tržišta. Otvaranjem mogućnosti udruživanja građana između sebe, pa čak i s gospodarstvenicima i jedinicama lokalne samouprave, pojam građanske energije je dobio na snazi i već danas se bilježe veoma značajna ulaganja u građanska postrojenja u Europskoj uniji.

Stupanjem na snagu novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije, odnosno početkom primjene istog, građanska energija će biti prepoznata i na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Kazali ste da će rad Operatora za OIEiEK od 2. svibnja 2024. biti usmjeren i na provedbu jednokratna sufinanciranja prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava. Što su prosumeri, i koji su benefiti takvih postrojenja?

Prosumer označava krajnjeg kupca električne energije koji istodobno i proizvodi i troši električnu energiju. Dakle, prosumeri mogu biti i kućanstva i gospodarska društva, odnosno i fizičke i pravne osobe. Masovnija izgradnja prosumerskih postrojenja, za Federaciju Bosne i Hercegovine, ima mnoge benefite od kojih je i taj da se u skladu s novim zakonskim okvirom prosumerska postrojenja podstiču jednokratno, i to samo s jednim dijelom ukupnih troškova, što je značajno jeftinije od postojećeg sustava poticanja otkupa cjelokupne proizvodnje po zajamčenim cijenama (FIT).

Prosumerska postrojenja električnu energiju proizvode na samom mjestu trošenja iste, dakle,  manje angažiraju mrežu, te time značajno smanjuju gubitke u distributivnoj mreži. Vlasnici prosumerskih postrojenja, vođeni željom o maksimalnom iskorištenju svojih elektrana, povećavaju svjesnost i o potrošnji električne energije, potrebi planiranja i štednje energije putem investiranja u mjere energijske efikasnosti čime doprinose ostvarivanju strateških ciljeva cijele Federacije BiH. Postajanjem prosumerom, učinjen je prvi i najvažniji korak ka udruživanju u zajednicu OIE, svojevrsnih zadruga, u kojima građani pogoduju jedni drugima nudeći viškove proizvedene električne energije, svoje znanje i vještine, posebne potrebe za energijom, mogućnost skladištenja i slično.

Koja je procedura koju građani trebaju ispuniti kako bi postali proizvođači struje?

Procedura se razlikuje od županije do županije, u smislu da su neke županije izgradnju solarnih elektrana na krovovima oslobodili potrebe dobivanja urbanističke suglasnosti, a posljedično i odobrenja za građenje, te uporabne dozvole. U tim županijama je, dakle, potrebno samo regulirati tehničku mogućnost priključenja što se ugovara s nadležnim operatorom distributivnog sustava. U županijama koje još nisu ukinule obvezu dobivanja prethodna tri akta, nužno je dakle ishodovati i njih.

No, Operator za OIEiEK je, s ciljem razmjene informacija o najčešćim preprekama prilikom izgradnje prosumerskih postrojenja i mogućnostima njihova uklanjanja, inicirao sastanke s predstavnicima onih županijskih ministarstava na čijem području je i dalje potrebno ishodovati akte koje sam prethodno navela. Na već održanim sastancima postignut je visok postotak suglasnosti o potrebi ukidanja dozvola i suglasnosti iz građevinskog sektora, što će doprinijeti bržem razvoju građanske energije. Uklanjanje prepreka za ulaganje u izgradnju prosumerskih postrojenja olakšalo bi promociju i korištenje obnovljivih izvora energije.

Ono što je zajedničko za sve građane koji žele biti prosumeri u Federaciji Bosne i Hercegovine, bez obzira na lokaciju, tj. županijsko zakodavstvo, je potreba pravilna projektiranja postrojenja, odnosno solarne elektrane. Kako se viškovi električne energije neće moći prodavati, važno je da instalirana snaga prosumerskog postrojenja bude planirana na način da njezina godišnja proizvodnja odgovara stvarnim, odnosno planiranim potrebama kućanstava. 

Na koji način će Operator za OIEiEK vršiti sufinanciranje prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava?

U skladu s odredbama novog Zakona, Operator za OIEiEK će, na godišnjoj razini, planirati iznos u visini od najmanje 10% od planiranog ukupnog iznosa naknade za poticanje, koji će se koristiti za jednokratno sufinanciranje izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije kućanstva na području Federacije Bosne i Hercegovine. Postupak sufinanciranja prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava Operator za OIEiEK će, u skladu s odredbama iz Zakona, definirati posebnim Programom, a na koji suglasnost daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Programom će biti definiran način dodjele jednokratnog sufinanciranja, socijalni aspekt sufinanciranja, visina sufinanciranja, kriteriji za sufinanciranje, te odredbe o ravnomjernom regionalnom sudjelovanju. S ciljem ugradnje socijalnog aspekta u ovaj Program, Operator za OIEiEK je inicirao sastanke s predstavnicima županijskih ministarstava za socijalna pitanja. Na već održanim sastancima usuglašena je zajednička suradnja i spremnost ka definiranju kriterija koji se odnose na socijalni aspekt, a čija provedba će doprinijeti početku institucionalne pravedne energetske tranzicije.

Izrada spomenutog programa je u završnoj fazi, nakon koje slijedi proces javne rasprave. Bit će to prilika da nam svi zainteresirani građani dostave svoj stav o našim namjerama da im omogućimo aktivniju ulogu na tržištu električne energije, u skladu s najboljim praksama iz regije i cijele Europe.

Što mislite koliko je povezana briga o ekologiji i obnovljivoj energiji s osobnom vjerom pojedinca? Možete li ocijeniti pontifikat pape Franje koji je nekoliko svojih poruka posvetio potrebi brige za okoliš i budućnost planeta?

Sve Crkve i vjerske zajednice promiču brigu za druge, u što spada i briga o okolišu. Prelazak na obnovljive izvore energije može se promatrati kao izraz brige za druge ljude i buduće generacije.

Podržavamo što papa Franjo ističe ozbiljnost ekološke krize koja uključuje klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, onečišćenje i iscrpljivanje resursa te potiče na globalnu suradnju i solidarnost kako bi se suočili s ekološkim izazovima, te cijenimo da istome na značaju trebaju dati sve vjerske zajednice.

Pitanje ekologije, obnovljivih izvora energije i čuvanja okoliša važna je tema u nauku Katoličke Crkve. Prema Vašem mišljenju, koliko Crkva i sami vjernici mogu unaprijediti ljudsku svijest o odgovornosti za okoliš koji smo posudili od predaka i predajemo ga potomcima?

Crkva i vjernici imaju veliki potencijal za unaprjeđenje ljudske svijesti o odgovornosti prema okolišu. Također, Crkva, odnosno sve vjerske zajednice imaju svoje institucije kroz koje mogu nastaviti poučavati o moralnoj obvezi brige za okoliš.

Kroz propovijedi i druge oblike komunikacije crkveni predstavnici, odnosno sve vjerske zajednice mogu podizati svijest vjernika o ekološkim izazovima i poticati ih na djelovanje. Također, mogu pokrenuti praktične inicijative poput smanjenja potrošnje energije, promicanja održive poljoprivrede, zaštite prirodnih resursa i podrške ekološkim projektima.

Tu je otvoreno i pitanje međureligijske suradnje, kako između različitih Crkava, tako i religija kako bi se zajednički radilo na očuvanju okoliša.

U konačnici Crkve i druge vjerske zajednice imaju svoje mnogobrojno članstvo koje slijedi savjete svojih poglavara koji podizanjem svijesti o ekološkim pitanjima i promicanju odgovorna ponašanja prema okolišu i obnovljivoj energiji mogu stvoriti ključni doprinos u stvaranju odgovornijeg odnosa prema planetu koga dijelimo.

Što mislite kakva je budućnost našeg planeta i koliko ona ovisi o svakome pojedincu?

Naravno da budućnost našeg planeta ovisi o svima nama. Uz malo discipline i odgovornijeg ponašanja prema okolišu i prirodi, svatko od nas može doprinijeti očuvanju istih. Efikasnijim upravljanjem otpadom, odnosno vraćanjem istog u proizvodni proces – recikliranjem istog, doprinijet ćemo očuvanju okoliša. Uštedom električne energije, kao i postupnim prelaskom na obnovljive izvore energije doprinosimo očuvanju našeg planeta. U te svrhe, od iznimna značaja je i edukacija građana jer samo širenjem znanja i podizanjem svijesti javnosti o potrebi očuvanja životne sredine možemo inspirirati nekoga da promijeni svoje loše navike.

Operator za OIEiEK je svakako, u okviru svojih nadležnosti, već pokrenuo aktivnosti na pripremi edukativnih radionica za predstavnike medija, ali i lokalnih zajednica, i svih zainteresiranih strana kako bi podigao svijest javnosti o koristima uporabe obnovljivih izvora energije.