Izbor pape


Dok pišemo ove retke, u vječnom su gradu Rimu na okupu kardinali svete rimske Crkve, da izaberu pokojnomu papi Benediktu XV. nasljednika, novoga namjesnika Kristova na zemlji. Sigurno će biti čitateljima naše »Nedjelje« drago, da im u kratko prikažemo, kako se obavlja izbor novoga pape.

Tko bira papu?

U prvo kršćansko vrijeme birali su rimskoga biskupa, koji je ujedno poglavar cijele katoličke Crkve obližnji biskupi, svećenstvo i puk grada Rima. Kasnije su pape ovakav način izbora zabacili, jer su se počeli uplitati u papinski izbor carevi i kraljevi i razne rimske plemićke obitelji.

Mnogi su pape radili na tome, da se izbor novoga pape izvrši posve slobodno, bez ičijeg tugjeg utjecaja, pa su izdali čitav niz zakona i odredaba o papinskom izboru. Prema tim zakonima i ustanovama mogu sada birati papu samo kardinali. Kardinala može biti najviše 70, a rijetko je kada taj broj popunjen. Sada ima na životu 61 kardinal. Od ovih kardinala većina je njih u Rimu i u drugim talijanskim gradovima, a ima ih takogjer po cijelom svijetu.

Čim papa umre, pozove kardinal-dekan brzojavno sve kardinale, da dogju na izbor novoga pape. Ujedno ih obavijesti, gdje će se izbor obaviti, jer nije baš zakonom odregjeno, da se izbor mora izvršiti u Rimu. No obično se bira papa u Rimu, pa će se ondje birati i ovoga puta. Svaki je kardinal dužan, da dogje na izbor. Samo teška bolest može ga ispričati, ili pak vanjska kakova sila, koja bi ga spriječila na putovanju.

Nedjelja 1922. / br. 7 / str. 2