Piše: Tina Matić Ilić

Nakladna kuća Kršćanska sadašnjost objavila je 2017. djelo Filozofija religije – povijest, teme, problemi ispisano na 384 stranice, koje je s izvornog talijanskog na hrvatski preveo Miroslav Fridl.

Filozofijski razumjeti vjeru

Andrea Aguti poučava filozofiju religija na Sveučilištu u Urbinu te je izvanredni docent na Sveučilištu u Trentu. U nastojanju čitateljima prezentirati opširno poimanje filozofije religije – u kontekstu njezine povijesti, njezinih tema i problema, autor je kao primarni cilj ove knjige, odnosno ishod koji on priželjkuje, postavio filozofijsko razumijevanje vjere.

Jasno je kako je tema filozofije religije iznimno opširna, stoga je Aguti znanje o tome sveo na šest poglavlja koja u sebi, poput natuknica, sadrže podnaslove – nove cjeline. Tih šest poglavlja koncipirano je kao pitanja, a sadržaj, shodno tomu, donosi odgovore.

Prvo poglavlje nosi naziv Što je to filozofija?; drugo Što je religija?; treće Može li se religiozno vjerovanje razumski opravdati?; četvrto poglavlje postavlja pitanje Postoji li Bog i kakva je njegova narav?; peto Ako Bog postoji, odakle zlo?, te posljednje Postoji li jedna istinita religija?

Treba napomenuti kako knjiga sadrži i uvod, bibliografiju i kazalo imena.

„Naravno da se može raspravljati o tome ima li takav pokušaj uspjeha, no činjenica da teodiceja ima drevne i duboko puštene korijene u filozofijskoj i teologijskoj refleksiji, navodi na pomisao kako problem koji postavlja nije izmišljen te da logičko proturječje između Božjeg postojanja i postojanja zla nije baš odmah očigledno“, piše autor nastavljajući opsežno objašnjenje

Odgovori na pitanja

Već iz naslova poglavlja može se uočiti kako knjiga pokušava odgovoriti na pitanja: Je li religija odgovor na čovjekovu potrebu, iskustvo svetog, pogled na svijet ili sve to zajedno? Donosi li religijski zahtjev za istinom sukobe ili je opravdana težnja? I mnoga druga.

Tema filozofije religije, sama po sebi, uvijek je pobuđivala zanimanje jer nudi odgovore na brojna pitanja o čovjeku i iz čovjekova života. A među brojnima jedno od onih „velikih“ je i „Kako pomiriti postojanje dobroga i svemogućega Boga s prisutnošću zla i patnje“?

U knjizi piše kako je jedan od najjačih argumenata protiv Božjega postojanja koji su tijekom povijesti dobili na snazi onaj o prisutnosti zla u svijetu. Autor dodaje kako ima čak onih koji smatraju da je postojanje Boga, shvaćena kao svemoguće i savršeno dobro biće, u logičkom proturječju s postojanjem zla, te da svako daljnje razmatranje gubi na značenju. Aguti nadalje objašnjava pojam teodiceje koji označava onaj dio filozofijske i teologijske refleksije u kojem se upravo postavlja problem kako postojanje dobrog i svemogućeg Boga učiniti spojivim s prisutnošću zla u svijetu. „U skladu s etimologijom tog termina (theos – Bog, dike – pravda) teodiceja je pokušaj 'opravdavanja' Boga time što ga se brani i oslobađa optužbe da je odgovoran za zlo u svijetu. Naravno da se može raspravljati o tome ima li takav pokušaj uspjeha, no činjenica da teodiceja ima drevne i duboko puštene korijene u filozofijskoj i teologijskoj refleksiji, navodi na pomisao kako problem koji postavlja nije izmišljen te da logičko proturječje između Božjeg postojanja i postojanja zla nije baš odmah očigledno“, piše autor nastavljajući opsežno objašnjenje.

Zahvaljujući uloženom trudu i radu prof. Andrea Agutija, ovaj priručnik danas može zauzeti važno mjesto u poučavanju studenata teologije i filozofije. Knjiga, dakle, može poslužiti za duboko istraživanje i studiranje materije filozofije religije.

KT