Uskrs u rječnicima
Pon, 05. Travanj 2021. 09:47
Golemu radost koju svi kršćani osjećaju slaveći najveći kršćanski blagdan – Uskrs, jedni drugima nastoje izraziti i čestitkom.
Prema etimologiji riječi, naziv za ovu kršćansku svetkovinu kod većine jezika ima korijen u tri osnovne skupine.
Kod većine europskih jezika riječ Uskrs ima porijeklo u hebrejskom te dolazi od riječi pesach (pronalazak), što je naziv i židovskog blagdana. Shodno tomu, čestitke nekih jezika su: francuski - Joyeuse Pâques, talijanski - Buona Pasqua, španjolski - Feliz Pascua, portugalski - Feliz Páscoa, nizozemski - Vrolijk Pasen, danski - God Påske, albanski - Gëzuar Pashkët, finski - Hyvää Pääsiäistä, grčki - Kaló Páscha, švedski - Glad Påsk, rumunjski - Paște fericit, turski - Iyi Paskalyalar.
Iako nisu europski jezici, imaju isto porijeklo: afrički - Gelukkig Paasfees, indonezijski - Selamat hari Paskah, bengalski - Feliç Pasqua.
Druga skupina vuče porijeklo iz starogrčkog jezika, od riječi μεγάλη ἡμέρα (megálē hēmera), što znači „velika noć“. Ovaj korijen se nalazi u sljedećim jezicima: češki - Šťastné Velikonoce, poljski - Szczęśliwej Wielkanocy, slovenski - Vesel Velikonočni.
Nešto drukčiji prijevod (Velik dan) u: makedonskom - среќен Велигден, bugarskom - Chestit Velikden.
U treću skupinu se svrstavaju: njemački - Frohe Ostern i engleski jezik - Happy Easter, čije čestitke imaju porijeklo u poganskom blagdanu koji se održavao u travnju i koji je slavio anglosaksonsku božicu proljeća Eostre.
Hrvatska riječ za Uskrs nastala je od glagola '“uskrsnuti“, na isti način je nastala i riječ Vaskrs. Stoga ovaj blagdan čestitamo govoreći „Sretan Uskrs“. Sličnost pronalazimo u bjeloruskom - Chrystos uvaskros, ruskom - Khristos voskres.
U hrvatskom rječniku, za termin Uskrs naći ćemo i riječ Vazam.
Zajedničko svim vjernicima, bez obzira na jezik, je trostruko slavljenje Isusove Uskrsne pobjede nad: grijehom, smrću i paklom, iz čega proizilazi radost ovog svetkovanja.
T.M.I.,KT