Imotski

Znanstveni skup povodom 300.obljetnice oslobođenja Imotske krajine


U prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom, 5. listopada, započeo je međunarodni znanstveni skup koji je okupio 25 eminentnih znanstvenika iz Hrvatske, BiH i Srbije.

Program znanstvenog skupa, koji traje dva dana 5. i 6. listopada, počeo je pozdravnim riječima organizatora Ivana Alduka iz Konzervatorskog odjela u Imotskom, fra Joška Kodžomana, provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja te gradonačelnika Imotskog Ivana Budalića, objavila je IKA.

Nakon uvodnih riječi, znanstveni skup, koji je organiziran u suradnji splitskog i zagrebačkog filozofskog fakulteta, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije, započeo je izlaganjem domaćina pročelnika Alduka koji je govorio o novim istraživanjima imotskoga srednjeg i ranog novog vijeka, istaknuvši kako je nakon osnivanja 2007. Konzervatorski odjel u Imotskom započeo s brojnim poslovima oko obnove bogate i raznovrsne imotske kulturne baštine.

Zatim su Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević s Istorijskog instituta u Beogradu govorili o temi Distrikt i nahija Posušje (14. – 16. st.) primjer povijesnog diskontinuiteta. Nakon stanke predstavljen je rad profesora zagrebačkoga Filozofskog fakulteta s Odsjeka za povijest dr. Kornelije Jurin Starčević i dr. Nenada Maočanina na temu Osmansko-turska vladavina u Imotskom i okolici: istraživački radovi, a potom je o pastoralnoj skrbi za katolike u Imotskom za vrijeme osmanske vlasti govorio je mr. fra Jozo Grbavac iz franjevačkog samostana u Imotskom. O temi Sv. Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti govorio je dr. Nikša Varezić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Temu Oslobođenje Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji predstavio je prof. dr. Josip Vrandečić sa splitskoga Filozofskog fakulteta.

Prijepodnevni rad završio je predavanjem dr. Marka Rimca sa splitskoga Filozofskog fakulteta – Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast.

Poslijepodnevni dio znanstvenog skupa započeo je izlaganjem dr. Lovorke Čoralić i dr. Maje Katušić s Hrvatskog instituta za povijest Vojnici iz imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama (18.stoljeće), a nastavljen je izlaganjem doc. dr. Ivana Botice sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu o temi Hrvatskoćirlilična pisma iz Imotske krajine makarskom biskupu. O govoru Imotske krajine u 18. stoljeću govorio je dr. Tomislav Bošnjak Botica s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, o Hasanaginici u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma dr. Marina Protrka Štimec sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a o migracijama u Imotskoj krajini i utjecaju masovnih migracija koje su pokretali ratovi govorio je profesor emeritus dr. Vlado Puljiz sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Dr. Mladenko Domazet sa splitskoga Filozofskog fakulteta izložio je temu Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a dr. Marko Rimac i dr. Marko Trogrlić sa splitskoga Filozofskog fakulteta o temi Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme austrijske vladavine-ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u Imotskom.

Završno izlaganje prvoga dana znanstvenog skupa imao je Radoslav Zaradić iz Državnog arhiva u Splitu koji je govorio na temu Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba - proizvodnja duhana.

Znanstveni skup nastavljen je i u petak, 6. listopada, predavanjem Darke Bilić o palači mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim dokumentima.

KT