Vatikan

Imenovani članovi pripravnih povjerenstava za sinodu o sinodalnosti


Generalni tajnik Sinode biskupa objavio je u utorak imena članova tri skupine koje imaju zadatak pomoći u pripravi sinode o sinodalnosti 2023.

Imena su objavljena 20. srpnja, samo tri mjeseca prije početka dvogodišnje pripremne faze u koju su uključene katoličke biskupije diljem svijeta.

Tema nadolazeće skupštine je: „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje.“

Generalno tajništvo objavilo je imena članova upravnog odbora, povjerenstva za teologiju i povjerenstva za metodologiju.

Upravni odbor ima pet članova: nadbiskup Erio Castellucci, koji vodi talijanske biskupije Modena-Nonantola i Carpi; p. Giacomo Costa, S.J., predsjednik Kulturne zaklade San Fedele iz Milana i direktor časopisa Aggiornamenti Sociali; gosp. Pierangelo Sequeri, predsjednik Papinskoga teološkog instituta Ivan Pavao II. za nauk o braku i obitelji; vlč. Dario Vitali, redoviti profesor na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana; i Myriam Wijlens, profesorici kanonskog prava na Sveučilištu u Erfurtu, Njemačka.

Povjerenstvo za teologiju ima 25 članova iz cijelog svijeta. Njime koordinira biskup Luis Marín de San Martín, jedan od dvojice podtajnika Biskupske sinode, pomaže tajništvo sinode pregledavanjem tekstova, iznošenjem teoloških prijedloga „za razvoj sinodalnosti“, te stvaranjem i dijeljenjem „materijali za teološko produbljivanje“, stoji na mrežnoj stranici sinode.

Među članovima povjerenstva su tri isusovca: p. Paul Béré, iz Burkine Faso, prvi Afrikanac koji je osvojio prestižnu Ratzingerovu nagradu za teologiju; p. Santiago Madrigal Terrazas, profesor na Papinskom sveučilištu Comillas u Španjolskoj; i p. Christoph Theobald, francusko-njemački teolog iz Centra Sèvres u Parizu.

Komisija za metodologiju, kojom koordinira s. Nathalie Becquart, podtajnica Biskupske sinode, ima devet članova, uključujući četiri žene: Cristinu Inogés Sanz, iz Španjolske, Christinu Kheng Li Lin iz Singapura, s. Hermenegild Makoro, CPS iz Južne Afrike i Susan Pascoe iz Australije.

Zadaci povjerenstva uključuju prikupljanje „najboljih praksi za sinodalne procese na svim razinama“, predlaganje „metodologije sinodalnog procesa u svim njegovim fazama“, izradu „brošure / web stranice o najboljim praksama“ i rad na „metodologiji / procesu za proslavu Biskupske sinode u listopadu 2023. "

Ranije ovog mjeseca papa Franjo imenovao je isusovca kardinala Jean-Claudea Hollericha, generalnim relatorom sinode o sinodalnosti.

Kard. Hollerich, predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), pomoći će nadgledati okupljanje biskupa iz cijeloga svijeta u Rimu.

Sinoda o sinodalnosti bit će otvorena „dijecezanskom fazom“ u listopadu 2021., a zaključena XVI. Redovnom generalnom skupštinom Biskupske sinode u Vatikanu u listopadu 2023.

Papa Franjo će „otvoriti sinodalni hod“ tijekom vikenda 9. i 10. listopada uvodnim zasjedanjem i svetom misom. Pozvane su i sve biskupije da u nedjelju, 17. listopada, slave  misu kojom započinje sinoda.

Tijekom dijecezanske faze, od svakog se biskupa traži da započne postupak savjetovanja s mjesnom Crkvom od 17. listopada 2021. do travnja 2022.

Vatikan će tada objaviti instrumentum laboris (radni dokument) u rujnu 2022. za razdoblje „predsinodalnog razlučivanja u kontinentalnim skupštinama“, što će utjecati na drugi nacrt radnog dokumenta koji će biti objavljen prije lipnja 2023.

Proces će kulminirati okupljanjem biskupa u Vatikanu u listopadu 2023.

Inače, Biskupska sinoda je skupština biskupa izabranih s različitih krajeva svijeta, koji se sastaju prigodno u određena vremena da bi promicali usku povezanost između rimskog prvosvećenika i biskupa i da bi rimskom prvosvećeniku savjetima pružili pomoć u čuvanju i rastu vjere i ćudoređa, u obdržavanju i učvršćivanju duhovne stege, i da bi proučavali pitanja koja se odnose na djelovanje Crkve u svijetu.

Sinoda je, dakle, skupština biskupa (kan. 342) okupljenih kako bi razgovarali o temi teološkog ili pastoralnog značaja, te pripremili dokument prijedloga ili savjeta papi. Može se okupiti ili na opću skupštinu (kada se raspravlja o stvarima koje se izravno odnose na dobrobiti opće Crkve) koja može biti redovita ili izvanredna; a također se – kako kaže kan. 345 – može okupiti na posebnu skupštinu (kada se raspravlja o temama koji se izravno odnose na određeni kraj ili određene krajeve).

KT