U propovijedi na blagdan Sv. Marona, 9. veljače, kardinal Bechara Boutros Rai, vođa libanonskih maronitskih katolika, rekao je da je međunarodna zajednica odgovorna za pomoć u sprječavanju propasti Libanona.

"Danas žalimo dok slavimo blagdan Sv. Marona. Libanonci trpe i žrtvuju se dok je njihova zemlja zaokupljena mnogim nebitnim stvarima. Dužnosnici se natječu u opstruiranju rješenja, što nas potiče da se obratimo Ujedinjenim narodima kako bi pomogli spasiti Libanon", rekao je kard. Rai za vrijeme mise i primijetio da UN nije regionalna ili stranačka skupina te bi tako mogao pomoći u poticanju na rješenja u okviru libanonskog društva, to jest, jedinstva, pluralnosti i neutralnosti, piše CNA.

"Libanonu je danas potrebna čvrsta i stroga međunarodna uloga koja primjenjuje prethodne odluke bez iznimke i pristranosti", rekao je maronitski patrijarh i sugerirao da bi međunarodna konferencija u organizaciji UN-a mogla "ispraviti paralizu u libanonskom sustavu". Dodao je da postoji "velika provalija" između ljudi u političkoj vlasti s njihovim "osobnim interesima i kalkulacijama", i onih koji trpe "siromaštvo, zabrinutost i glad".

"Potrebno je izjaviti kako je situacija u Libanonu dostigla opasnu fazu, što zahtijeva iskren stav, riječ i hrabru odluku. Šutnja je dio zločina protiv Libanona i njegovih ljudi, a pranje ruku sudjelovanje u zločinu", ustvrdio je dodavši kako "nije više dopušteno da bilo koji dužnosnik izbjegava odgovornost i povjerene mu nacionalne dužnosti pod bilo kojim izgovorom, jer je kriza formiranja vlade je prešla u krizu nacije".

Rimski biskup misli na Libanon

Ova je propovijed uslijedila samo dan nakon što je papa Franjo, u svom govoru diplomatima  akreditiranim pri Svetoj Stolici, pozvao na obnovljenu političku predanost njegovanju stabilnosti Libanona.

Sveti Otac tom je prigodom izrazio svoju "nadu u ponovnu političku opredijeljenost, kako nacionalnu, tako i međunarodnu, u promicanju stabilnosti Libanona koji proživljava unutarnju krizu i riskira da izgubi svoj identitet i još više se upetlja u regionalne napetosti."

"Neophodno je da Libanon zadrži svoj jedinstveni identitet, ne samo da bi osigurao pluralistički, tolerantni i raznoliki Bliski istok u kojem kršćanska zajednica može dati svoj odgovarajući doprinos, a ne da bude svedena na manjinu kojoj je potrebna zaštita", rekao je pritom Sveti Otac napominjući kako slabljenje kršćanske prisutnosti riskira uništavanje unutarnje ravnoteže i same stvarnosti Libanona.

Rimski biskup smatra kako bez hitno potrebnog procesa gospodarskog oporavka i obnove, zemlja riskira bankrot, s mogućim kretnjama ka fundamentalizmu. Papa je dodao tom prigodom da bi svi politički lideri u Libanonu morali "ostaviti po strani svoje osobne interese i obvezati se na provođenje pravde i stvarnih reformi za dobro svojih sugrađana, djelujući transparentno i preuzimajući odgovornost za svoje postupke".

Sadašnja situacija je kaotična

Kako je već poznato libanonski politički čelnici nisu uspjeli formirati vladu za provedbu reformi nekoliko mjeseci nakon razorne eksplozije u luci u Bejrutu 4. kolovoza 2020. U eksploziji je ubijeno gotovo 200 ljudi, 600 ozlijeđeno i nanesena šteta veća od četiri milijarde dolara.

^{Bachir Gemayel (1947.-1982.) popularni kršćanski vojskovođa i predsjednik ubijen u Libanonu i danas je heroj i mučenik za tamošnje kršćane}

Nakon ostavki čelnika Hassana Diaba u kolovozu i Mustafe Adiba u rujnu, Saad Hariri je u listopadu dobio zadatak da formira novu vladu. Taj se razvoj dogodio manje od godinu dana nakon što je sam Hariri dao ostavku na mjesto premijera, 29. listopada 2019., nakon masovnih prosvjeda.

Prije eksplozije, zemlja je već bila suočena s ozbiljnim ekonomskim pritiskom. Nezaposlenost je naglo porasla, a nacionalna je valuta izgubila 80% vrijednosti u odnosu na američki dolar od 2019.

Nakon eksplozije kojom je Beirut kratkotrajno bio ponovno u fokusu svjetske javnosti, tisuće kršćana, između ostaloga zbog ekonomske situacije, pokušavaju napustiti Libanon.

Prema informacijama skoro 380 000 zahtjeva za imigraciju podneseno je u EU i sjevernoameričke zemlje. Većina tih zahtjeva dolazi od kršćana. Kako kršćanska mladež napušta zemlju, tako različite Crkve gube sljedeću generaciju vjernika koji će na drugom mjestu osnivati obitelji.

S pravom se patrijarh Bechara pita kamo ide Libanon te zbog toga traži međunarodnu pomoć.

Ž.I., KT