Među predloženim promjenama je ažuriranje izraza "oni koji imaju, prokleti su i zalutali" kako bi umjesto toga glasio "židovi i kršćani". Ostala ažuriranja uključuju jezik oko islamskog morala i definicije mučeništva, od nacionalističke definicije, koju je stvorila prethodna diktatura, do religijske, kojoj teži prelazna Vlada.

Dok su internetski komentatori i mediji brzo kritizirali novi vjerski narativ Ministarstvo obrazovanja umanjilo je značaj promjena kao "pogrešno protumačenih" stihova Kur'ana, implicitno priznajući da novi jezik predstavlja promjenu u religijskom tumačenju.

"Sada smo usvojili ispravno tumačenje", rekao je Nazir al-Qadri, privremeni ministar obrazovanja zemlje, u izjavi objavljenoj na internetu, dodajući da se vjerski jezik u nastavnom planu i programu mijenja zbog "netočnih informacija koje je prethodno usvojio bivši Assadov režim u islamskom obrazovnom kurikulumu, kao što je pogrešno tumačenje određenih kur'anskih ajeta".

"Nakon pregleda amandmana jasno je da, osim uklanjanja znakova zločinačkog Assadovog režima, preostale izmjene imaju jasan vjerski ton", rekao je sirijski novinar Hussam Hammoud. Drugi, ističući da većina amandmana tek treba biti provedena, sugeriraju da bi prijedlozi mogli biti benigniji.

Ostaje za vidjeti koji će od ovih prijedloga biti proveden. Prema ministarstvu, povjerenstvo određeno da ih pregleda i odobri još nije formirano, ali najava je svakako promjena u porukama aktualne Vlade, koja je, do sada marljivo radila na projiciranju slike nacionalnog, a ne islamističkog žara.

HTS, Al-Qaida, Al Nusra, Islamska Država...

Sirija je dugo bila pod sankcijama predvođenim SAD-om čiji je cilj bio oslabiti 24-godišnju vladavinu diktatora Bashara al-Assada. Budući da je Assad svrgnut početkom prosinca 2024., te bi se sankcije mogle razmotriti i ukinuti. Međutim, aktualnu vladu vodi skupina Hay’at Tahrir al-Sham (HTS) - koju su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom nakon što se 2017. odvojila od poznatije Al-Qaide, osnovane 1988. Organizacija prethodnica HTS-a, Jabhat al-Nusra, na sličan je način označena terorističkom, ali je ugašena 2017.

Čini se kako ovdje nije bila riječ samo o rebrandingu, jer je HTS uvijek bio prvenstveno usmjeren na suprotstavljanje Assadovom režimu što je značajna činjenica budući da je stavio naglasak na nacionalizmu umjesto na džihadizmu. Međutim, ovo drugo je ostalo u nekom obliku, iako prikriveno. U godinama koje su uslijedile, skupina je snažno naglašavala svoje političke aspiracije u Siriji, kontrolirajući njezine dijelove u pokrajini Idlib. Iako izjave ponekad također nagovještavaju šire ciljeve globalnog islamskog kalifata, HTS je posljednjih godina umjesto toga usredotočio svoju retoriku za uspostavljanje normalne vladavine nad Sirijom i protjerivanje pro-Asadovog iranskog utjecaja iz zemlje.

Inače, Ahmed Hussein al-Sharaa (poznatiji na Zapadu prema vojnom imenu Al-Julani ili jednostavno Džulani), čelnik HTS-a, proveo je svoje prve ratne godine kao militant boreći se za terorističku skupinu Al-Qaidu u Iraku od 2003. Ovaj Sirijac rođen u Saudijskoj Arabiji 1982. od roditelja izbjeglih s Golanske visoravni 1967. zarobljen je 2006. i bio u američkim zatvorima do 2011. Početkom Muslimanskog proljeća pušten je iz pritvora te je otišao u Siriju gdje je djelovao kao emir terorista Al Nusre te bio protivnik utemeljitelja Islamske države Abu Bakr al-Baghdadija, ali ne i njegove vizije globalnog džihada i svjetskog islamskog kalifata, javlja ICC.

Nedavni incidenti

Posljednjih dana Džulani je radio na projiciranju slike relativne tolerancije i prihvaćanja za kršćane i druge vjerske manjine, uključujući šijitske muslimane, alevite i kršćane.

"Različitost je naša snaga, a ne slabost", izjavio je Džulani u ediktu nakon zauzimanja Alepa na putu za Damask. Čini se da je njegov apel bio za ujedinjenu Siriju i modernu budućnost zemlje. Prva izvješća ukazivala su na toleranciju prema kršćanskim simbolima kao što su božićna drvca. Međutim, jedno je drvo spaljeno u Al-Suqaylabiyahu, grčko-pravoslavnom kršćanskom gradu u blizini zapadne obale zemlje, u danima koji su prethodili Božiću.

Dana 18. prosinca, militanti su pucali na grčku pravoslavnu crkvu u Hami, jednom od najvećih gradova u Siriji. Militanti su navodno i oštetili križ i nekoliko nadgrobnih ploča u sklopu crkve. Drugi protukršćanski incidenti zabilježeni su diljem zemlje, među kojima je i paljenje samostana u Alepu.

Međutim, biskup Andrew Bahhi iz Sirijske Pravoslavne Crkve rekao je medijima da je HTS brzo reagirao na brojne incidente i uhitio počinitelje.

Na područjima koja je posljednjih godina držao HTS, prema nekim je izvješćima, dopuštan određeni stupanj slobode. Grupa je, na primjer, dozvolila pušenje i druge prakse koje su zabranjene prema fundamentalističkoj interpretaciji islama. Drugi izvori, međutim, izvješćuju da je HTS dosljedno maltretirao i zatvarao sve koji su bili kritični prema njima ili su se udaljili od njihove vjerske doktrine, koliko god to bilo benigno.

Pogled u budućnost

Posljednji dani ne sugeriraju da Sirija ulazi u novo razdoblje međuvjerske tolerancije ili vjerske slobode. Izvješća o zauzimanju Damaska ​​uključuju incidente pobunjenika koji su ispitivali vjerski identitet stanovnika, što sugerira da bi religija mogla i dalje djelovati kao točka napetosti.

Dok je Džulani neposredni fokus stavio na uspostavu funkcionalne vlade i stoga je motiviran uključiti što više zajednica u suradnju, on je još uvijek otvoreni zagovornik selefijsko-džihadističke ideologije i ima mnogo dublje korijene kao progonitelj nego promicatelj slobodne prakse tuđih vjerovanja.

Podsjetimo, njegova je glava bila ucijenjena na 10 milijuna američkih dolara zbog terorističkoga djelovanja u Siriji i Iraku. Čudnim političkim putovima ta je ucjena ukinuta nakon sastanka američke delegacije s Džulanijem u prosincu 2024., baš dok je padao Asadov režim. Teoretičari zavjera bi rekli da je pušten 2011. kako bi bio američki čovjek u Sirijskom građanskom ratu, dok je ucjena glave bila samo pravan. Ukidanje nagrade za njegovo uhićenje vjerojatno je "nagrada" novom lideru Sirije, ali i poticaj te zalog za budućnost.

Dok međunarodna zajednica promatra kakav će tip vlade zamijeniti propali režim, stotine tisuća vjerskih manjina u Siriji također čekaju i strepe. Za njih je poštivanje vjerskih sloboda u režiji nove vlade velika nepoznanica, ali i krucijalno životno pitanje. Ako Džulani nastavi signalizirati podršku pravima kršćana i drugih, to bi bio temeljni pomak na bolje. Ali taj ishod je daleko od zajamčenog, a vraćanje na njegove stare putove pod Al Nusrom i Al-Qaidom bilo bi katastrofalno za ove već ranjive zajednice koje su toliko propatile pod Assadom.

Ž.I., KT