Događaj je započeo večernjim misnim slavljem koje je predvodio domaći gvardijan fra Anto Tomas. Posluživao je trajni đakon u župi BDM Marije anđeoske u Sesvetskoj Sopnici Božidar Hadaš, a pjevanje animirala njegova djeca Sunčica i Tomo.

Knjiga o Josipu Dobroslavu Božiću

Kako su Dani Sv. Marka i ove godine obilježeni vjerskim i kulturnim događanjima poslije mise bilo je predstavljanje knjige Josip Dobroslav Božić – Izabrana djela,  koju je na 409 stranica pripremio Marko Matolić. Knjiga je izdana u nakladi Centra za kulturu Orašje.

Kako je to bio i Dan knjige i Dan planeta Zemlje prigodno izlaganje održao je na početku dr. Tomislav Lukić koji je govorio o vrijednosti knjige napose Biblije kao prve knjige. Potom je govorio o franjevcima koji djeluju u provinciji Bosni Srebrenoj, a koji su ostavili velikog traga u Bosni i Hercegovini, kako na vjerskom tako i na kulturnom i prosvjetiteljskom području. A s obzirom da je Sv. Franjo utemeljitelj franjevačkog reda i zaštitnik ekologije, kroz njegovu je Pjesmu stvorova progovorio o važnosti i čovjekovoj odgovornosti očuvanja svega što je Bog stvorio.

Svestran i samoživ svećenik

O životu i djelu (fra) Josipa Dobroslava Božića, svećenika franjevca, koji je bio i prozni pisac, putopisac i novinar, a rođen je za turske vlasti 1860. u selu Jošava, župa Potočani kod Odžaka, u višečlanoj obitelji, govorili su mr. Anto Knežević i prof. Ivan Dolibašić.

Podsjetili su kako je ovaj svestrani svećenik na višestruk način bio vezan za Plehan.

Na Plehanu je 1888. pokrenuo i uređivao časopis Novi prijatelj Bosne koji se smatra najstarijim časopisom u Bosanskoj Posavini. Prvi je istraživač koji je ponudio spise mjesta u Bosanskom Posavlju, kako je on nazivao Bosansku Posavinu. Zalagao se za agrarnu reformu u BiH pod austrougarskom vlašću, o tome pisao i istoimeni spis. Bio je na glasu kao buntovni fratar posvećen prosvjećivanju i osvješćivanju narodnih masa. Okupljao je uvijek velik broj ljudi oko sebe, zauzimao se posebno za sirotinju i nezbrinute ljude. Zbog nemirene naravi često je premještan sa župe na župu. Osim u BiH bio je na služni u Albaniji, zaputio se na misionarski rad u Kinu, ali su ga u tomu spriječili njegovi poglavari te je zbog nezadovoljstva u radu svoje franjevačke zajednice prešao u svjetovne svećenike odakle je godine 1894. otišao u Ameriku, gdje je proveo svojih zadnjih šest godina života.

Duboki tragovi u Americi

Budući da su ga progonili svoje je tekstove objavljivao pod različitim imenima. Osim povijesnih i vjerskih djela Dobroslav je i autor jedne ljekaruše iz 1878. – zbirke u kojoj se nalazi 170 narodnih recepata za liječenje različitih bolesti, odnosno simptoma. Značajan je njegov doprinos za boravka u Americi gdje je uz pomoć nadbiskupa J. J. Strossmayera  otvorio prvu rimokatoličku crkvu u Sjevernoj Americi, u gradiću  Alleghenyu (u Pittsburghu), a uz crkvu je izgradio i svećenički stan, tiskaru i školu za hrvatsku djecu.

Slična je priča i o počecima župe Svete Marije u susjednom Steeltonu gdje je dao svoju cijelu ušteđevine od 750 dolara za kupnju luteranske kapele. Svoju je prvu misu odslužio u novoj crkvi Svete Marije u listopada 1898. a u Steeltonu je sagradio i školu. Bio je suvlasnik i suradnik najuglednijeg hrvatskog iseljeničkog lista Danica, koji je neko vrijeme tiskan u tiskari, što ju je sam 1898. osnovao u Alleghenyu. također, surađivao je s mnogim listovima.

Predstavljači su na kraju zaključili kako (fra) Dobroslav spada među najuglednije Hrvate Bosanske Posavine 19. stoljeća. Zahvalili su priređivaču knjige Marku Matoliću te iskazali svoju nadu da će jednoga dana biti izdana i knjiga sabranih djela ovoga franjevca/svećenika.

Zahvalu priređivaču kao i predstavljačima knjige uputio je na kraju gvardijan fra Tomas naglasivši kako je i ovaj događaj doprinos, da iako malim koracima, Plehan postaje ponovno vjersko-kulturno središte tog dijela Bosanske Posavine kakav je i bio prije zadnjega rata.

B. Lukačević/ KT