"Napretkova" online izložba "Stećci – svjetska baština UNESCO-a"


Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj će se prezentirati umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku. Izložba je svoje putovanje trebala započeti u Mostaru i to u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.  Nakon Mostara izložba se trebala preseliti u Sarajevo, potom u Zadar i Kotor.

Ovaj projekt afirmira internacionalnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju i kao takav dobio je i potporu Ministarstva kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine. A biti na popisu UNESCO-a svjetske kulturne baštine je od velike važnosti, što treba stalno isticati i osvješćivati pogotovo mlade generacije. Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje, kako bi svoje znanje mogli prenijeti i sljedećim generacijama.

Projekt je dugoročnog karaktera, planira se slična dinamika događanja i idućih godina, a cilj izložbi je približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka koji su proglašeni svjetskom kulturnom baštinom te ponovna valorizacija stećaka i njihova popularizacija.  Također, ovom izložbom želimo utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude „pod obavezno“ uvedu i obilazak stećaka, kao i utjecati  na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje.

A stećci, ili Kameni spavači kako ih je nazvao pjesnik Mak Dizdar, srednjovjekovni su nadgrobni spomenici koji predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i jednu od najvećih misterija ovih prostora. Podizani su između 12. i 16. stoljeća na teritoriji BiH, Hrvatska i dijelova Crne Gore i Srbije.

U BiH  stećaka ima oko 60000, u Hrvatskoj oko 4.450, u Crnoj Gori oko 3.050, a u Srbiji oko 2.270. Najranije opise stećaka nalazimo u putopisu Itinerarium iz 1530. godine, Benedikta Kuripečića, slovenskog tumača austrijskog cara Ferdinanda I. Habsburškog, a njihovo sustavno istraživanje počinje nakon Austro-Ugarske aneksije BiH.

Inače, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. uvrštavanje stećaka na popis.

Na popisu nazvanom Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.

Kako je pandemija koronavirusa promijenila sve izložba je organizirana online, dok se ne steknu uvjeti za klasičnu postavku.  

Ž.I, KT