Modriča
Čet, 25. Srpanj 2019. 10:04
U Garevcu je održan drugi po redu Posavski umjetnički likovni simpozij – PULS. Ovaj sedmodnevni likovni simpozij trajao je od 14. do 21. srpnja i okupio je domaće renomirane umjetnike, akademske slikare i kipare.
I ove je godine Napretkova Otvorena kuća bila domaćin renomiranim umjetnicima, akademskim slikarima i kiparima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na ovogodišnjem PULS-u sudjelovali su: Ana Filipović (Mostar), Anto Kajinić (Zagreb), Miroslav Šetka (Zenica), Mato Andrić (Petrinja), Vilim Parić (Mostar), Dalibor Nikolić (Mostar), Ivan Perak (Dubrovnik), Josip Mijić (Split), Marko Šošić (Vinkovci).
Likovni simpozij PULS već je svojim prošlogodišnjim premijernim izdanjem pokazao da je nadišao koncept likovne kolonije i ponudio nešto novo i drugačije. Iako formom podsjeća na klasičnu likovnu koloniju, ovaj skup likovnjaka i teoretičara umjetnosti idejno je i koncepcijski ipak srodniji formi simpozija.
Upravo je Moć umjetnosti bila tema kolokvija održanog 19. srpnja u prostorijama Napretkove Otvorene kuće. Kolokvij je moderirao Anto Kajinić, poznati akademski slikar i umjetnički voditelj PULS-a. Ilustrirajući moć umjetnosti kroz primjer stećaka, Kajinić ističe da je Bosna i Hercegovina u svijetu kulturološki prepoznata preko ovih interesantnih i zagonetnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.
Povjesničarka umjetnosti Ana Filipović govorila je o moći umjetnosti usmjerenoj na očuvanje života na Zemlji. Upravo bi ekološki aktivizam, izražen umjetničkim postupcima i jezikom, trebao biti važan dio suvremenog likovnog promišljanja.
Umjetnik Dalibor Nikolić imao je zanimljiva zapažanja o socijalno angažiranoj umjetnosti, govoreći i iz vlastitog iskustva – kao socijalno angažirani umjetnik. Umjetnost i dobra kulturna strategija mogu poslužiti kao sredstvo mijenjanja društvene stvarnosti. Ta vrsta angažmana, ističe Nikolić, pomaže gradu Mostaru da se nametne kao ozbiljan kandidat za kulturnu prijestolnicu Europe.
Umjetnost ima moć da uznemiri visoke političke i vjerske dužnosnike. Akademski slikar Josip Mijić naveo je nekoliko takvih primjera, među njima i onaj iz Rima – kada se zbog dolaska visokog gosta iz Irana poznato umjetničko djelo, zbog lascivnosti ili neke druge nepoćudnosti, skrivalo od visokog gosta kako ne bi narušilo njegove konzervativne stavove.
Da umjetnost ima i svoju iscjeliteljsku moć, posvjedočio je na ovom kolokviju akademski slikar Marko Šošić. Umjetnost mu je pomogla da prevlada neugodne životne situacije i zdravstvene nedaće. Šošić je tako na vlastitom primjeru spoznao i njenu terapeutsku crtu, prošavši kroz svojevrsno umjetničko healing iskustvo.
Naravno, nije sve na PULS-u podređeno stručno-profesionalnim kontaktima i razgovorima. PULS je konceptualno osmišljen kao umjetnička oaza gdje je atmosfera opuštena, mjesto na kojem je međusobno upoznavanje spontano, kao mjesto u kojem se umjetnička energija pretvara u umjetničku sinergiju. Za nastanak PULS-a i njegovo zaživljavanje u Garevcu najzaslužniji su Slavica Mijić Lukač, voditeljica Napretkove zaklade Otvorena kuća u Garevcu, unutar koje se ova manifestacija održava, te akademski slikar Anto Kajinić, umjetnički voditelj PULS-a, koji je koncepcijski osmislio ovu umjetničku manifestaciju.
Ovogodišnja umjetnička ponuda na PULS-u obogaćena je i jednim novim umjetničkim činom. Naime, mostarski umjetnik Dalibor Nikolić izveo je „performans“ pod nazivom Dom. Iskoristio je prostor jedne devastirane kuće i, posluživši se plastom sijena, ispisao u dvorištu kuće riječ Dom. Potom je potpalio vatru i, simbolički i stvarno, zapalio Dom. Tako je po prvi put na PULS- zaživjela i jedna forma konceptualne umjetnosti. Po riječima samog Nikolića, nije riječ o klasičnom performansu već o site specific radu, umjetničkom činu koji se uvijek izvodi na određenoj, specifičnoj lokaciji.
Društvena važnost PULS-a Učesnici ovogodišnjeg Posavskog umjetničkog likovnog simpozija PULS posjetili su 19. srpnja samostan Dubrave kod Brčkog, centar franjevačke duhovnosti i kulture ovoga kraja. Fra Niko Josić, gvardijan samostana, upoznao goste s poviješću ovoga kraja te ih proveo kroz župnu crkvu, samostanski muzej i galeriju Šimun. U muzeju se nalaze vrijedni eksponati i artefakti koji svjedoče o bogatoj tradiciji i kulturnoj baštini ovoga kraja, dok su u samostanskoj galeriji sudionici PULS-a mogli vidjeti respektabilnu kolekciju umjetnina. Edo Murtić, Gabrijel Jurkić, Ivan Meštrović, Josip Vaništa, Vojin Bakić, Rizah Štetić, Mario Mikulić, Nada Pivac, Franjo Likar, Nives Kavurić-Kurtović, samo su neka od velikih imena likovne umjetnosti čija su djela našla svoje mjesto u galeriji Šimun.
Također, u sklopu ovogodišnjeg PULS-a, u Vinkovcima je 20. srpnja predstavljena izložba radova s prošlogodišnjeg Simpozija. Posjetitelji galerije Slavko Kopač u Vinkovicma mogli su vidjeti radove Mate Andrića, Dejana Durakovića, Ante Kajinića, Željka Korena, Josipa Mijića, Zvonimira Peraka, Marka Šošića, Rie Trdin, Tomislava Zovke, Marka Živkovića.
Osim što je važna i dobro organizirana umjetnička i kulturna manifestacija, PULS ima i konkretnu društvenu važnost. Za malobrojne stanovnike Posavine, Hrvate posavskih naselja i sela, PULS predstavlja neku vrstu nade i optimizma. Lokalni ljudi s odobravanjem prihvaćaju ovu manifestaciju i doživljavaju je kao svojevrsnu podršku i poruku da, povrh svih društvenih nedaća, u Posavini vrijedi ostati i graditi budućnost. U tom smislu treba pohvaliti Hrvatsko kulturno društvo Napredak koje je pokrovitelj Posavskog umjetničkog likovnog simpozija, prenosi vecernji.hr.
KT