Mostar
Poštanska markica s likom s. Bogoljube Jazvo
čet, 30. listopada 2025. 10:26
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar prigodnim je izdanjem poštanskih markica obilježila 50. obljetnicu smrti sestre milosrdnice Bogoljube Jazvo, koja je u Zagrebu, tijekom II. svjetskog rata, spašavala Židove.
HP Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku s likom s. Bogoljube Jazvo, u arku od 10 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
Autorica likovnog rješenja prigodnog izdanja poštanske marke je Kristina Ćavar, a prvi dan izdanja je 26. listopada 2025.
S. Bogoljuba, krsnoga imena Lucija, rođena je u Livnu 24. prosinca 1897. Nakon završene osnovne škole, gimnaziju je pohađala u zagrebačkom samostanu kod sestara milosrdnica, gdje ju je „obuzela živa želja da se posve daruje Bogu“, kako je to zapisano u njezinu životopisu. Nakon nekoliko godina priprema i formacije prve je redovničke zavjete u Družbi sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga položila 1918., a vječne 1923. Studirala je na zagrebačkom Sveučilištu postigavši zvanje srednjoškolskoga profesora. Doktorirala je 1933. s temom Literalno stvaralaštvo Enrice von Handel-Mazzetis u svjetlu religije.
Nastavnički je rad započela u sestarskoj Realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je deset godina, do 1940. bila ravnateljica. Umješno i uspješno vodila je tu odgojno-obrazovnu ustanovu s više od 1 000 učenica.
Potom je imenovana na službu ravnateljice Bolnice milosrdnih sestara na Vinogradskoj cesti. Kada je došao II. svjetski rat, u suradnji sa svojom zamjenicom s. Blandom Stipetić, blaženim zagrebačkim kardinalom Alojzijem Stepincem i osobljem bolnice, s. Bogoljuba je, izlažući se životnoj pogibli, spašavala Židove od progona i smrti, skrivajući ih u bolnici, najčešće na zaraznom odjelu. Prema istraživanju Marka Danona, čiji je otac također bio među spašenima, na taj su način uspjele spasiti 309 Židova.
O tomu je na znanstveno utemeljen način progovorio Jakov Sedlar u svome dokumentarnom filmu objavljenom u svibnju 2023. pod naslovom
Kada su na vlast 1945. došli komunisti, s. Bogoljubu su uhitili i zatvorili te je nakon puštanja, emigrirala u Argentinu, gdje je do smrti 26. listopada 1975. djelovala u tamošnjoj provinciji Krista Kralja u Buenos Airesu.
Njezina pak zamjenica u službi ravnateljice i najbliža suradnicas. Blanda, krajem lipnja 1945. odvedena je iz Vinogradske bolnice i streljana negdje u okolici Zagreba te joj se do danas ne zna za grob.
Marke i prateći materijali mogu se kupiti u poštanskim uredima HP Mostar i online na www.epostshop.ba
KT
Izdvojeno
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=5026d64d78ef6dff23c8d8fd9ee59c52)
Vijesti
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=0a4a5bea633d7f636f70f9474e59449c)
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
