Vir kod Posušja

Predstavljene dvije monografije u župi Vir


U srijedu, 21. travnja u župi Sv. Jure Vir misu je predslavio biskup u miru mons. Ratko Perić, a nakon toga bilo je upriličeno predstavljanje dvije monografije o župi.

U susret spomendanu Sv. Jure koji se slavi u petak 23. travnja, te 150. obljetnici osnutka župe Vir u srijedu 21. travnja misu devetnicu, uz koncelebraciju mnoštva svećenika, predslavio je mostarsko-duvanjski biskup u miru, mons. Ratko Perić.

Ubio zmaja

Mons. Perić je u svojoj propovijedi govorio o Sv. Juri ističući da je mučeništvo podnio jer se nije htio pokloniti nikome drugome pored Isusa Krista. Govoreći o njegovom prikazu u borbi sa zmajem, kazao je da je Sveti Jure simbolično ubio zmaja iz bezdana te tako pokazao da njegov Bog nije bio car Dioklecijan pred kojim nije htio kleknuti.

Zapisano je i dogodilo se

Nakon svete mise u župnoj crkvi su predstavljene dvije monografije koje su urađene povodom 150. obljetnice osnutka župe Svetog Jure u Viru.

Prvu monografiju napisao je fra Robert Jolić i nosi naziv Sto pedeset godina župe Vir kod Posušja, dok je drugu napisao nekadašnji virski župnik, don Ilija Drmić. Naziv monografije je Ljetopis pisan srcem. Župa Vir 50 godina u crkvenom i društvenom tisku (1971.-2021.).

U kratkom uvodu, župnik župe u Viru don Marin Krešić je kazao nekoliko riječi. „Ovo su dvije vrijedne monografije, mnogo truda, rada i žrtve uloženo je u ove dvije knjige dvojice svećenika koji su nas ovako lijepo obdarili. Vjerujem da su pisane srcem. Kažu da ono što se nije zapisalo, nije se ni dogodilo. Mi imamo zapisano sve što se u ovih 150 godina događalo. Nadamo se da kad se budu budući jubileji slavili, neki će drugi imati izvore iz kojih će crpiti“, kazao je don Marin Krešić.

O pet stvari

Govoreći o monografiji Sto pedeset godina župe Vir kod Posušja fra Robert Jolić dotaknuo se problema izvora. „Bilo je puno poteškoća, a najveća je nažalost bila što nitko dosada, do don Ilije nije vodio župni ljetopis ili kroniku, a to je ipak za ovakve monografije najvažniji izvor. Spisi ili dokumenti u župnom arhivu su prilično šturi i postoje tek od 1960., a i to tek ponešto. Tek u novije vrijeme postoji ono što je trebalo postojati puno duže razdoblje. Stanje duša i kartoteka, mislim na aktivne, ne postoje sve do danas. Najveći izvor bio je arhiv biskupskog ordinarijata u Mostaru, ali i tu je nedostajalo nekoliko ključnih godina iz prijelaza iz 19. u 20. stoljeću. Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije nešto dokumenata ima i to do 1902. dok su župu vodili franjevci Hercegovačke franjevačke provincije. Korištena je sva raspoloživa literatura i na kraju je čini mi se ispalo puno bolje nego sam očekivao zbog nedostataka izvora. Također, imali smo problem i s fotografijama, ali nam je tu pomogao Mate Stipić koji nam je ustupio doista dobre fotografije. Ja sam imao fotografije župe iz zime, no kako je blagdan Svetoga Jure u proljeće kada je sve zeleno, nekako nam nisu odgovarale fotografije slikane zimi “, kazao je fra Robert Jolić.

Monografija je podijeljena na pet poglavlja. Prvo poglavlje je opća i crkvena povijest  do 1871. kada je župa osnovana. Drugo poglavlje obuhvaća osnutak župe. Treće poglavlje je život i smrt u kojem se govori o demografskim kretanjima u župi. Rodoslovlja je obradio Josip Ivančić koji je na posebnom DVD-u koji je prilog monografiji obradio na stotine tisuća podataka iz matičnih knjiga koje je ubacio u kompjuter. Četvrto poglavlje su ljudi i događaji, a obuhvaća sva duhovna zvanja koje je dala župa Vir, kao i sve svećenike, redovnike i kapelane koji su djelovali u župi i njihove životopise. U petom, posljednjem poglavlju tema je školstvo na području župe. Fra Robert je istaknuo brojne ljude koji su pomogli u izradi monografije, prije svega bivšem župniku don Iliji Drmiću na čiju je inicijativu monografija i nastala.

Ono što je već napisano...

Drugu monografiju je napisao nekadašnji virski župnik, don Ilija Drmić. Naziv monografije je Ljetopis pisan srcem. Župa Vir 50 godina u crkvenom i društvenom tisku (1971.-2021.). U ovoj monografiji su sabrani članci o ovoj župi  objavljeni zadnjih 50 godina župe u crkvenom i društvenom tisku, od prvoga članka što ga je napisao don Tadija Pavlović 1971. i objavio u prvom broju tada novopokrenutoga lista Naša ognjišta. Tu su i radovi raznih autora u drugim listovima, a pogotovo u listu Crkva na kamenu u kojem je djelovao i don Ilija dugi niz godina i pisao o ovoj župi. „Ova knjiga, osim povijesnog uvoda u cijeli posuški kraj, ima ljetopisne zapise od 1971. do 2021., naime opisane događaje i mnoge povijesne činjenice u tome razdoblju iako ustvari seže do proljeća 2020. kada je složena. Trebalo je podosta vremena za čitanje, kao što će trebati i svima koji nabave ne samo ovu nego zapravo ove dvije knjige o župi, a to je veliki Božji dar svim župljanima ovdje i drugdje, a čitanje je lijep čin i doživljaj za sve ljubitelje povijesti kako u pripremi, a još više za vas nakon što su knjige objavljene u ovim svojim oblicima i sa svim sadržaje i slikama“, kazao je don Ilija Drmić. Govoreći o monografiji koju je napisao fra Robert Jolić, don Ilija je kazao da je ova monografija uistinu na najbolji mogući način ispisana i ispripovijedana povijest ove župe od samostalnosti. U njen sadržaj unesene su i povijesti okolnih župa: Podbile, Vinjana, Imotskog, Ričica, Posušja, Zagorja, Podzavelima kao i mnogih drugih povijesnih činjenica i to sustavno i lijepo povezano, te ugodno za čitanje i razmišljanje.

Fiksna i mobilna župa

Potom se nazočnima obratio mons. Ratko Perić koji je govorio o duhovnim zvanjima koja je dala župa Svetog Jure u Viru. „Postoje dvije vrste župa: fiksna i mobilna. Fiksna je ova crkva, župni ured i sve ovo što je fra Robert govorio, a mobilna je ova knjiga čiji će sadržaj otići u svijet. Jedna se župa procjenjuje u duhovnom smislu koliko je dala duhovnih zvanja. Koliko je sama rodila, odgojila i darovala plodove Božanskoga srca. Koliko je kandidata jedan župnik nastojao poslati u sjemenište, koliko je njegovao svoje vlastito duhovno zvanje i to prenio dječaku ili djevojčici na vjeronauku koji bi izrazili želju poći za Isusom. Fra Robert je sadržajno i enciklopedijski napisao o 25 duhovnih domaćih zvanja i 33 kapelana i župnika izvana. Osam je franjevaca podrijetlom iz župe: pet svećenika i tri brata i svi su Budimiri osim fra Ante Protrke. Pet je svjetovnih svećenika, dva pokojna oba Budimiri i tri živa; don Ante Đerek na Gabeli, don Božo Polić u Njemačkoj i don Andrej Lažeta u Sloveniji koji je 2015. slavio mladu misu, i najmlađe duhovno zvanje iz župe. Nije odavde, ali su m roditelji iz Vira. Dvanaest je sestara iz župe u raznim družbama, pet preminulih i sedam živih. Najmlađa je sestra Valerija u Zagrebu s vječnim zavjetima iz 1997. Otkrivatelj duhovnih zvanja svakako je bio don Tadija Pavlovića koji je bio kapelan 1961. župnik od 1964. do 1977. U vrijeme njegova djelovanja opredijelilo se za duhovno zvanje 13 osoba. Kada već spominjemo imena, ne smijemo popustiti spomenuti fra Juru Budimira koji je živio od 1815. do 1903. Bio je nepismen, ali je bio hrabar i vjeran domoljub. On je zajedno sa skupinom hercegovačkih franjevaca predvođenih fra Anđelom Kraljevićem 1844. došao na Čeringaj na golu podinu“, istaknuo je mons. Perić. Za kraj je istaknuo da je danas sloboda pad duhovnih zvanja kao rezultat sile težnje ovoga današnjeg svijeta. „Od travnja prošle godine do travnja ove godine kod nas je umrlo 16 svećenika, a u istom razdoblju je ređeno sedam svećenika“, kazao je, piše posusje.net.

Proslava patrona 

Župa Sv. Jure u Viru nastavlja s pripremama za blagdan svoga zaštitnika. Iako je bilo predviđeno da posljednju misu devetnice i misu na sam blagdan Svetog Jure predmoli mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić, tako ipak neće biti. Umjesto biskupa Palića, posljednju misu devetnice, u četvrtak 22. travnja predmolit će kotorski biskup mons. Ivan Štironja, dok će na sam blagdan Sv. Jure središnje misno slavlje predmoliti generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić.

Program predstavljanja monografija u Viru vodila Miljenka Koštro, a nazočio je i načelnik općine Posušje Ante Begić.

T.M.I. KT