Doboj
čet, 27. siječnja 2022. 11:03
U dvorani Centra za kulturu u Doboju, 25. siječnja, predstavljana je knjiga „Etnografija Usore“ Ružice Ivić iz Žabljaka.
U knjizi je prikazana narodna nošnja usorskog kraja, običaji prigodom svetkovina, pučke pjesme, seoske stambene zgrade starijeg zdanja, gradnja, ishrana, bolesti, lijekovi, igre, tkanina, dječje igre u folkloru Usore te drugi običaji profanog i crkvenog karaktera. Obogaćena je ilustrativnim materijalom i fotografijama.
Na promociji su govorili direktorica Centra za kulturu Lidija Žarić, koja je ujedno i modelirala skup, predsjednik HKD-a Napredak u općini Usora Franjo Bratić, tajnica HKD-a Napredak u Doboju Ljubica Berlanda te sama autorica knjige Ružica Ivić.
Knjiga koja je ugledala svjetlo dana u prosincu 2021., odraz je truda spisateljice, njezina marljivog rada i skrbi o ovoj baštini oko 20-ak godina. Napisana je iz ljubavi prema ovome kraju, iako je Ružica u Usoru došla iz Tovarnika u Srijemu, rodnoga kraja Antuna Gustava Matoša.

U Žabljaku se uključila u rad KUD-a Izvor, u kojem je koreograf, bavila se plesom, predsjednica je ovoga društva i uz to obrađuje i prikuplja etnološku građu. Tragajući za duhovnom i materijalnom kulturom prošlih vremena, autorica Ivić ovom je knjigom dala izniman doprinos očuvanju tradicijskih vrijednosti usorskog kraja. Ovom knjigom od zaborava se spašavaju kulturna blaga i ostavštine hrvatskoga naroda i ovoga kraja. U knjizi se autorica oslanja na povijesne izvore, arhivsku građu i Bibliju. Posebno su dojmljive legende o Sv. Ani i Gospi Komušanskoj. Na pojedinim mjestima u tekstu, koja su lirski intonirana, iskazuje se i autoričin književni narativ, istančan osjećaj za jezične izraze i ljepotu pisane riječi.
„Može se slobodno reći kako je Ružica na određeni način utemeljitelj etnologije i etnografije u ovome kraju i kod nas općenito. Rastumačila je starine, podrijetlo i značenje onoga što čini kulturu Usore, dopunivši opise različitim sadržajem i ostavivši ih tako budućim generacijama i naraštajima. Veliki je to posao i zaslužuje veliku zahvalnost. Izbor teme nije izazovan za onoga tko voli Usoru, za onoga tko surađuje i radi u svim sferama znanja, za onoga tko čuva i njeguje kulturu, za onoga tko želi ostvariti prave vrijednost u korist svoga naroda. Cilj etnografije i etnologije i jest u tome da se usredotoči na prošlost, kao na temelj sadašnjosti i ona se nikada ne razlikuje od povijesti“, napisale su o knjizi u recenziji dipl. komparativistica i bibliotekarka Daliborka Matošević i prof. hrvatskog jezika i književnosti Ljerka Pejičić.

Narod Hrvata katolika u Bosanskoj Posavini i RS-u pomalo nestaje, izumire s tim ova knjiga ima još veću vrijednost o jednom etnografskom svjedočenju koje ostaje kao upečatljivo svjedočanstvo da su ovdje bili Hrvati katolici i imali su svoju kulturu, ponos i dostojanstvo kojeg su dijelili i dijele s drugim narodima i vjerama.
Ivan Ravlić/ J.P., KT