Mostar

Proslavljena 45. godišnjica djelovanja Mješovitoga katedralnog zbora „Marija“


Povodom blagdana Sv. Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe, 20. studenoga, večernjom svetom misom, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, Mješoviti katedralni zbor „Marija“ proslavio je svoj 45. rođendan.

Sveto misno slavlje predslavio je katedralni župnik don Josip Galić, a koncelebirao je katedralni vikar don Gabrijel Pavlović, javlja kta.

Župnik don Josip je u uvodu citirao nekoliko misli pape Benedikta XVI. o liturgijskoj glazbi iz njegova govora upućena članovima talijanske Udruge Sveta Cecilija: „Liturgijska glazba pomaže očitovanju vjere i pridonosi novoj evangelizaciji.“ Govoreći o važnosti svete glazbe, Papa je spomenuo iskustvo Sv. Augustina koji je plakao slušajući liturgijsko pjevanje psalama, te Paula Claudela, glasovitoga pjesnika i dramaturga, koji se u pariškoj katedrali Notre-Dame obratio slušajući pjevanje hvalospjeva Veliča duša moja Gospodina.

„Premda se vjera rađa iz slušanja Riječi Božje, sveta glazba i naročito pjevanje mogu uveličati izražajnost psalama i biblijskih hvalospjeva“, ustvrdio je Benedikt XVI. „Iskustvo Sv. Augustina pomaže shvatiti to što je Drugi vatikanski sabor odredio u Konstituciji o svetoj liturgiji, 'da sveto pjevanje združeno s riječima, tvori potrebit i sastavni dio svečane liturgije'. To je 'potrebit i sastavni dio liturgije' ne radi estetskih razloga, nego zato što pridonosi rastu i očitovanju vjere, dakle Božjoj slavi i posvećenju vjernika, a to i jest svrha svete glazbe“, ustvrdio je Sveti Otac.

Govoreći o iskustvu obraćenja Paula Claudela, Papa je rekao „kako je pjevanje Magnifikata odstranilo svaku sumnju iz njegove duše, što je dokaz da sveto pjevanje pomaže aktivno sudjelovanje naroda Božjega u bogoslužju koje nije samo govor, nego i slušanje te prihvaćanje osjećajima i umom Riječi Božje, a to vrijedi i za svetu glazbu.“

Župnik je na kraju čestitao pjevačima ovu visoku obljetnicu i zahvalio im za nesebičan trud koji su uložili svih ovih godina kako bi liturgija bila svečanija. Osobito je zahvalio zborovođi maestru don Draganu Filipoviću koji je kroz većinu ovih 45 godina uvježbavao i vodio ovaj Zbor, kao i pok. zborovođi don Niki Luburiću, za kojega je, uz ostale pokojne svećenike koji su djelovali u mostarskoj katedrali, služena sveta misa.

Vrijedi spomenuti kako je nakon dugih godina čekanja i borbe s komunističkim vlastima, konačno osvanuo dan da se svečano blagoslovi mostarska stolnica – katedrala posvećena Mariji Majci Crkve, a to se dogodilo 14. rujna 1980., na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa.

Na posveti mostarske katedrale svirala je sestra milosrdnica Gracija Akmadžić, a pjevalo je nekoliko župnih zborova okupljenih za tu prigodu. S. Gracija bila je prva orguljašica i voditeljica ovoga Zbora u novoj mostarskoj katedrali. U početku je dolazilo tek nešto malo vjernika na svetu misu u katedralu. S vremenom se broj vjernika povećao pa su se počeli javljati i prvi pjevači. Prva osoba koja se javila u Zbor bio je Branko Haubrih. Već do Cvjetnice iduće godine Zbor je brojio 20-ak članova. Prvi ozbiljniji nastup bio je upravo na Cvjetnicu 1981.

Nakon liturgije biskup Pavao Žanić bio je oduševljen te je pozvao sve članove Zbora na prigodni domjenak gdje je zabilježena prva službena fotografija članov s biskupom. Zahvaljujući ovomu uspjehu, počeli su pristizati i novi članovi, tako da je Zbor dobio obrise pravoga zbora jer je već u svakome glasu imao nekoliko dobrih pjevača.

Budući da je Zbor rastao, s. Gracija ga nije mogla sama voditi pa je biskup Žanić krajem iste godine za dirigenta imenovao don Niku Luburića koji je nastavio okupljati članove Zbora. Zbor je tada dobio ime Marija koje i danas nosi.

O nastupima ovoga Zbora u hercegovačkim župama treba reći da vjerojatno nema župe u kojoj nije pjevao na liturgijskim slavljima: za patrone, krizme, neke važne obljetnice ili svečanosti. Sudjelovalo je u sprovodnim obredima i za dva pokojna biskupa: Marka Perića, 1983. i Petra Čulu, 1985. 

Zboru Marija i njegovu zborovođi don Draganu želimo Božji blagoslov u daljnjim nastupima, osobito liturgijskim, kao i obogaćenje novim članovima.

Ž.I., KT