Fojnica

U samostanu u Fojnici otvorena izložba “Stećci – svjetska baština UNESCO-a”


U subotu, 19. lipnja u franjevačkom samostanu u Fojnici u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak" otvorena je izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a".

Pripremajući kalendar HKD-a Napredak za 2019., uz potporu prof. dr. Miroslava Palamete, profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD-a Napredak došao je na ideju od fotografija stećaka napraviti putujuću izložbu. Na taj način želio je širu javnost upoznati s ovim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima čiju je važnost prepoznao i UNESCO te ih 2016. uvrstio na popis svjetske baštine.

Epidemija koronavirusa usporila je planove, ali ih nije zaustavila. Nakon prve online izložbe održane u Mostaru, izložba pod nazivom Stećci - svjetska baština UNESCO-a otvorena je proteklog vikenda u galeriji franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici.

Izloženo je 12 fotografija stećaka iz 10 nekropola u BiH, od Stoca i Konjica preko istočne Bosne do Kaknja i Novog Travnika. Dva stećka su iz Hrvatske, a ispod svake fotografije detaljan je opis stećka i lokaliteta na kojemu se nalaze.

Nakon što je okupljene na svečanosti otvorenja izložbe u Fojnici pozdravila Ljiljana Jurak, predsjednica fojničke podružnice Društva, okupljenima se obratio Miroslav Landeka. „Biti na popisu svjetske baštine UNESCO-a od velike je važnosti i to trebamo stalno isticati i s tim upoznavati javnost, posebno mlade koje je potrebno educirati o baštini i potrebi njezina očuvanja. Kroz ovu izložbu koja put počinje iz Fojnice želimo popularizirati stećke i približiti ih građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije na čijem području se ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici, podizani između 12. i 16. stoljeća, mogu pronaći“, kazao je Landeka.

Prema procjeni stručnjaka, na lokalitetu BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore nalazi se oko 77 000 stećaka. Daleko najviše, čak 60 000 njih je u BiH. „Pored predstavljanja, naša obveza je brinuti o stećcima kako bi ovo iznimno kulturno blago mogli ostaviti i budućim naraštajima. Nažalost, svjedočimo mnogim primjerima uništavanja nekropola, pomjeranja stećaka te uništavanja posmrtnih ostataka koji se nalaze ispod svakog od njih. Naravno, imamo i svijetlih primjera da se nekropole uređuju i organiziraju posjeti s ciljem njihove promocije i zaštite. Takav primjer imate i ovdje u središnjoj Bosni, a u pitanju je nekropola Maculje u Novom Travniku. Jedan je to boljih primjera brige lokalne zajednice za baštinu“, kazao je Ante Vujnović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH.

Ova Napretkova izložba dostupna je i u online formatu, piše centralna.ba. U Fojnici je počela svoje putovanje po BiH i zemljama regije kako bi predstavila ljepotu i posebnost srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Njom se želi probudi svijest o važnosti  predstavljanja Kamenih spavača, kako ih je nazvao Mak Dizdar, domaćoj i  međunarodnoj javnosti kao i njihova očuvanja za buduće naraštaje.

T.M.I.,KT