Tuzla

U Tuzli predstavljena monografija o stolačkim stećcima


Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ i Franjevački samostan u Tuzli upriličili su 15. rujna u Međunarodnoj galeriji portreta predstavljanje Monografije „Razgovor s Radimljom“ kojom kroz slike i tekst autori monografije Miroslav Palameta i Miro Raguž donose stolačke stećke.

Kako je tijekom svog izlaganja rekao arheolog Ante Vujnović, radi se o epohalnom djelu za Stolac, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ovo je prva monografija koja je rađena na temu jedne nekropole. Riječ je o možda najpoznatijoj i najljepšoj nekropoli stećaka Radimlji koja je od 2016. pod zaštitom UNESCO-a.

Maja Lopin, ravnateljica JU Radimlja iz Stoca istaknula je da ova monografija prije svega poučava o tome da stećci uvijek šalju poruku univerzalnosti, da oni nikome ne pripadaju ponaosob nego da su to kulturni spomenici svih. Pozvala je sve posjetitelje promocije da u svojim gradovima daju doprinos očuvanju stećaka, jer oni su istinski nacionalni spomenici koji svjedoče povijest ovih prostora i čuvaju kulturnu baštinu.

„Ono što je važno istaknuti, to je infrastruktura koju smo uspostavili na naše dvije nekropole u Stocu. Osim što smo je približili našem stanovništvu, sada smo kroz ovu monografiju približili stećke cijelom svijetu. Kada god razgovaramo o stećcima, uvijek naglašavamo da nam je misija, kao što je to misija i svim povjesničarima, arheolozima, da predstavimo stećke univerzalnima. Oni nisu naši, oni su univerzlani. Sada ih imamo i nadam se da ćemo ih imati i u budućnosti. Jer vrijeme prolazi, a mnoga dejstva na njih loše djeluju“, istaknula je Maja Lopin.

Arheolog Ante Vujnović je od samih početaka zajedno s Mirom Ragužem i profesorom Miroslavom Palametom bio involviran u cijeli projekt nastajanja ove vrijedne fotomonografije. Tijekom promocije u Tuzli Vujnović je istaknuo da fotomonografija Razgovor s Radimljom ima vitalni značaj. „Profesor Miroslav Palameta je svojim znanstvenim pristupom obradi stećaka, ali i pregledom povijesnog konteksta i geografskog smještaja nekropole potvrdio najveći doseg kritičke spoznaje o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima ili stećcima. Ovim doprinosom je stao uz bok najpoznatijih bosanskohercegovačkih arheologa i povjesničara poput Alojza Benca, Šefika Bešlagića i Dubravka Lovrenovića. Nasuprot njemu, vjerojatno jedan od najvećih grafičkih dizajnera u našoj zemlji, Mario Raguž, ovim djelom je postavio najviše standarde kada je u pitanju grafička obrada stećaka, ali i samih monografija o stećcima“, rekao je Ante Vujnović.

I profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Tuzli Edin Mutapčić smatra kako je Razgovor s Radimljom veoma značajna monografija koja daje nemjerljiv doprinos kulturnoj i povijesnoj baštini BiH. On je mišljenja kako je Radimlja sada najznačajniji i najprepoznatljiviji lokalitet stećaka u Bosni i Herecgovini. Ta nekropola je posebna jer ima i sjajnu komunikacijsku povezanost i nalazi se uz glavnu prometnicu što joj omogućava jednostavan pristup. Radimlja je u znanosti i udžbenicima među najprisutnijima i kao takva predmet je znanstvene obrade više od 150 godina.

„Ova fotomonagrafija je veoma kvalitetno izrađena, s veoma kvalitetnim fotografijama, s jasnim dimenzijama, s mrežom koordinata. Moramo podsjetiti da Radimlja kao lokalitet zaista obiluje brojnim stilskim motivima i upravo je to ono što je posebno. Ova monografija je nastajala 2016. i svako onaj ko bude u budućnosti istraživao ovaj lokalitet s njom ima sigurnu podlogu i temelj daljih istraživanja“, rekao je za Hrvatski glasnik prof. Edin Mutapčić.

T.M.I.,KT