ANKETA: Jesu li Hrvati “najmarijanskiji” narod?


Hrvati se vole dičiti svojom ljubavlju prema Blaženoj Djevici Mariji. O njoj su mnoge pjesme ispjevane i njoj u čast posvećene mnoge župe, crkve i kapelice... no, jesu li Hrvati „najmarijanskiji“ narod?

Gospa je tako često prisutna u rječniku hrvatskoga naroda. Razlog tomu je njezina majčinska pomoć koju su Hrvati tijekom svoje burne povijesti nebrojeno mnogo puta iskusili.

U svom neizrečenom, ali predanom govoru na susretu s duhovnim zvanjima u sarajevskoj katedrali 6. lipnja 2015. papa Franjo je, između ostaloga rekao: „Djevica Marija je uvijek pored nas kao brižna majka. Ona je prva učenica Gospodinova i primjer života posvećenoga Njemu i braći. Kada se nalazimo u poteškoćama ili doživimo stanja u kojima osjećamo svu našu nemoć, obratimo se njoj sinovskom odanošću. Ona nam neprestano poručuje - kao na svadbi u Kani - : 'Što god vam rekne, učinite' (Iv 2,5). Ona nas uči da slušamo Isusa i slijedimo njegovu Riječ, ali s vjerom! To je njezina tajna, koju nam želi prenijeti kao majka: vjera, ona izvorna, prava vjera, kojoj je dovoljna samo jedna trunka da i planine premjesti!“

Njoj su se utjecali predjedovi, očevi i majke. No, kako danas stvari stoje, može li se kazati da tu Hrvati „najmarijanskiji“ narod – narod s kojim se u ljubavi prema Gospi nitko ne može mjeriti?

Jesu li Hrvati "Gospin" narod?

 

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 37 župa posvećeno je nekom vidu čašćenja Blažene Djevice Marije; u Banjolučkoj biskupiji 13 župa ima ju za svoj patron; u Mostarsko-duvanjskoj 14; i Trebinjsko-mrkanskoj 7. Dakle, ukupno 71 vjernička zajednica u BiH stavljena je pod nebesku zaštitu Majke Marije. Pridodamo li tomu svetišta kao što su: Olovo, Komušina, Hrasno te mjesta molitve i velikih vjerničkih okupljanja poput Međugorja, jasno je kako Gospa ima nezamjenjivu ulogu među Hrvatima.

Međutim, kako narod veli od „stare slave se ne živi“, niti su crkve samo spomenici kojima se valja diviti, nego uvijek iznova obnavljati svoju odanost Kraljici i Odvjetnici Hrvata.

KT