Novine Die Tagespost izvijestile su, kako piše The Pillar, da je u pismu organizatorima privremenog „Sinodalnog odbora“ od 19. svibnja kvartet biskupa signalizirao svoju namjeru da ne zauzmu mjesta u novom sinodalnom tijelu, koje bi trebalo biti uspostavljeno 2026. te uključivati ​​svih 27 njemačkih biskupa.

Odsutnost četvorice biskupa vjerojatno će potkopati napore da se buduće tijelo predstavi kao potpuno reprezentativno za cijelu Katoličku Crkvu u Njemačkoj.

Manjina jasnih stavova

Kardinal Rainer Maria Woelki iz Kölna, biskup Gregor Maria Hanke iz Eichstätta, biskup Stefan Oster iz Passaua i Rudolf Voderholzer iz Regensburgasudjelovali su na „Sinodalnom putu“ (2019.-2023.), koji je okupio njemačke biskupe i odabrane laike na pet skupština.

Četiri biskupa smatrana su pripadnicima konzervativne manjine koja se protivila rezolucijama „Sinodalnog puta“ koje pozivaju na značajne promjene katoličkog učenja i prakse.

Inicijativa, navodno pokrenuta u kontekstu krize zlostavljanja, rezultirala je rezolucijama na 150 stranica, u kojima se poziva na đakonsko ređenje žena, preispitivanje svećeničkog celibata, laičko propovijedanje na misama, veću ulogu laika u odabiru biskupa i reviziju Katekizma Katoličke Crkve o homoseksualnosti.

Jedna od najspornijih rezolucija, odobrena u rujnu 2022., pozvala je na osnivanje stalnog „savjetodavnog i odlučujućeg tijela“, sastavljenog od biskupa i odabranih laika, poznatog kao „Sinodsko vijeće“.

U rezoluciji se navodi da će novo tijelo „donositi temeljne odluke od nad-dijecezanskog značaja o pastoralnom planiranju, budućim perspektivama Crkve te financijskim i proračunskim pitanjima Crkve koja se ne odlučuju na biskupijskoj razini“.

No u siječnju 2023. Sveta je Stolica njemačkim biskupima rekla kako ni oni ni sudionici Sinodalnog puta nemaju ovlasti osnovati takvo tijelo, koje bi de facto bilo iznad Biskupske konferencije.

Vatikan je odgovorio na zahtjev četvorice biskupa da pojasni jesu li obvezni pridružiti se Sinodskom odboru, prijelaznoj organizaciji sa zadatkom osnivanja „Sinodskog vijeća“ do ožujka 2026. Istaknuli su kako biskupi nisu obvezni sudjelovati u raspravama „Sinodskog odbora“.

Četvorica biskupa kasnije su odbila financirati rečeni odbor iz zajedničkog biskupijskog fonda te su bojkotirala njegove sastanke.

Predanost „autentičnoj sinodalnosti“

Na posljednjem sastanku „Sinodalnog odbora“, održanom u Magdeburgu 9. i 10. svibnja, sudionici su raspravljali o nacrtu statuta kojim se osniva novo nacionalno sinodalno tijelo. Članovi novog tijela uključivali bi svih 27 njemačkih dijecezanskih biskupa i jednak broj članova kontroverznog laičkog Centralnog komiteta njemačkih katolika, poznatog pod skraćenicom ZdK. Biskupi i predstavnici ZdK-a mogli bi birati i druge pojedince u to tijelo.

Die Tagespost je izvijestio kako su u svom pismu od 19. svibnja četiri biskupa napisala: „Ovdje tijelo, koje ne može tvrditi da ima kanonsku nadležnost, odlučuje da svi dijecezanski biskupi u Njemačkoj, uključujući i nas, trebaju biti članovi budućeg tijela.“ Izrazili su iznenađenje da su i njih uključili te zatražili „neka se ubuduće jasno naznači kako 'Sinodalni odbor' čine samo 23 dijecezanska biskupa“.

U pismu upućenom predsjedniku Biskupske konferencije, biskupu Georgu Bätzingu, i predsjednici ZdK-a Irme Stetter-Karp, biskupi su napomenuli kako se ne smatraju ni članovima ni sponzorima „Sinodalnog odbora“, niti „de jure“ članovima koji sudjeluju po zakonskom pravu.

Također su podsjetili na dosljedno protivljenje Rima stvaranju stalnog sinodalnog tijela s upravnim ovlastima nad Katoličkom Crkvom u Njemačkoj. Napisali su da temeljno protivljenje Svete Stolice ostaje, iako je tolerirala sudjelovanje biskupa u „Sinodalnom odboru“ nakon razgovora s visokim dužnosnicima kurije u ožujku 2024.

Na sljedećem sastanku u srpnju 2024., vatikanski dužnosnici zatražili su da se buduće sinodalno tijelo više ne naziva „Sinodalno vijeće“ te su izrazili suzdržanost prema „raznim aspektima postojećeg prijedloga“.

U studenom 2024., rečena četvorica biskupa izjavila su kako vjeruju da je njemačka sinodalna inicijativa u suprotnosti s globalnim sinodalnim procesom koji je pokrenuo papa Franjo. Biskup Oster sudjelovao je na Sinodi o sinodalnosti u Vatikanu.

Spomenuta četvorica navodno su u svom pismu od 19. svibnja rekla kako će „nastaviti činiti sve što je u njihovoj moći da bi promicali rimsku sinodalnost u našim biskupijama“. Naglasili su svoju predanost „dijalogu, zajedničkom slušanju Duha Svetoga, slobodnom govoru, savjetovanju, zaštićenim prostorima i strukturama za procese savjetovanja“.

Također su rekli kako će promicati „potvrdu zajedničkih temelja u vjeri i nauku Crkve i uvjerenje da je zajedničko slavlje euharistije 'izvor i vrhunac' ne samo kršćanskog života općenito, nego i izvor i vrhunac autentične katoličke sinodalnosti“.

Budući razgovori u Rimu

Smrt pape Franje i izbor novog rimskog prvosvećenika stvorili su dodatnu neizvjesnost oko novog nacionalnog sinodalnog tijela. Papa Leon XIV. sudjelovao je u razgovorima s njemačkim biskupima u svojoj prethodnoj ulozi pročelnika vatikanskog Dikasterija za biskupe.

Predsjednica ZdK-a Stetter-Karp pozdravila je njegov izbor te bila n a njegovoj inauguracijskoj misi 18. svibnja u Rimu. Za KNA je izjavila kako čelnici ZdK-a planiraju prisustvovati daljnjim sastancima u Rimu, vjerojatno u listopadu, neposredno prije nego što „Sinodalni odbor“ donese konačnu odluku o statutu budućeg nacionalnog tijela. „Ovi statuti, kako je dogovoreno, zatim će biti predstavljeni Rimu“, rekla je. „Usput će biti kontakata radi poticanja međusobnog razumijevanja.“

KT