Piše: Marko Aždajić, Katolički tjednik

Potpis pod foto: Prema posljednjem izvješću UNESCO-a, stopa pismenosti u BiH za odrasle osobe iznosi približno 98%

IZV/ Unatoč značajnu napretku u posljednjih 50 godina, nepismenost ostaje globalni problem. Smatra se da u svijetu postoji više od 750 milijuna odraslih osoba koje ne znaju čitati. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama je prema podatcima Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja, 21% odraslih bilo nepismeno u 2022

Pismenost omogućuje stjecanje širih znanja, vještina i vrijednosti potrebnih za izgradnju kulture trajnog mira, temeljena na poštivanju jednakosti, vladavini prava, solidarnosti, pravdi, različitosti i toleranciji. Ipak, UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) smatra kako u 2022. barem jedna od sedam odraslih osoba u dobi od 15 i više godina (oko 765 milijuna) nije znala čitati i pisati. Osim toga, milijuni djece bore se sa stjecanjem osnovnih vještina čitanja, pisanja i računanja, dok oko 250 milijuna djece u dobi od 6 do 18 godina ne pohađa školu.

Povijest i značaj MDP-a

Međunarodni dan je osmišljen na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o iskorjenjivanju nepismenosti, koja je 1965. održana u Teheranu, Iran. Sljedeće godine UNESCO je službeno ustanovio 8. rujna kao MDP, s ciljem podsjećanja međunarodne zajednice na značaj pismenosti kao pitanja dostojanstva i ljudskih prava. Prvi put je ovaj dan obilježen 1967., s naglaskom na potrebu za pojačanim naporima u borbi protiv nepismenosti.

No, unatoč značajnu napretku u posljednjih 50 godina, ona ostaje globalni problem. Smatra se da u svijetu postoji više od 750 milijuna odraslih osoba koje ne znaju čitati. Ova kriza ne štedi nijednu naciju ili kulturu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama je prema podatcima Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja, 21% odraslih bilo nepismeno u 2022.

Pismenost, definirana kao sposobnost čitanja i pisanja, ključna je za svakodnevni život. Iako mnogi čitaju i pišu svakodnevno, za neke ljude je ova osnovna sposobnost nedostižna, što im znatno otežava život.

Na MDP organizacije i pojedinci preuzimaju odgovornost i koriste svoje sposobnosti kako bi pomogli onima koji se suočavaju s poteškoćama u čitanju i pisanju. Studenti i zaposleni volonteri podučavaju djecu u zajednici, doniraju se knjige knjižnicama, a školarina i učenje učenika sponzoriraju se kako bi se osigurao njihov cjeloživotni uspjeh. Također, institucije te vladine i međunarodne organizacije vode kampanje za opismenjavanje, organiziraju forume kako bi razvile strategije i implementirale najbolje politike za borbu protiv nepismenosti, uz prikupljanje sredstava za ovu svrhu. Svake godine postavljena tema služi kao način podizanja svijesti o određenim problemima u području pismenosti.

Obilježavanje 2024.

Tema ovogodišnjeg MDP-a je Promicanje višejezičnog obrazovanja: Pismenost za međusobno razumijevanje i mir. Ova tema naglašava hitnu potrebu da se iskoristi njezin preobražujući potencijal za promicanje međusobna razumijevanja, društvene kohezije i mira. U današnjem svijetu, gdje je višejezičnost sveprisutna, usvajanje višejezičnog pristupa u obrazovanju, posebno u prvom jeziku, pokazuje se iznimno korisnim zbog svojih kognitivnih, pedagoških i društveno-ekonomskih prednosti. Ovaj pristup može potaknuti uzajamno razumijevanje i poštovanje, te učvrstiti zajedničke identitete i kolektivne povijesti.

MDP 2024. će raspraviti pitanja vezana uz pismenost u višejezičnim kontekstima i istražiti moguća rješenja za poboljšanje politika, sustava cjeloživotnog učenja, upravljanja, programa i praksi. Proslave će se odvijati globalno, regionalno, nacionalno i lokalno, kako personalno, tako i online. Globalno obilježavanje će se održati 9. i 10. rujna 2024. u Yaoundéu, Kamerun, i uključivat će konferenciju, svečanost dodjele UNESCO-vih međunarodnih nagrada za pismenost te popratne događaje poput godišnjeg sastanka Globalnog saveza za pismenost, sastanaka Akcijskog istraživanja o mjerenju pismenosti i alternativnog obrazovanja (RAMAED) te UNESCO-ve Globalne mreže gradova koji uče. Također, ovaj događaj će pružiti prigodu za osvjetljavanje programa opismenjavanja u Kamerunu i Africi, u kontekstu Godine obrazovanja Afričke unije.

Pismenost u BiH

Prema posljednjem izvješću UNESCO-a, stopa pismenosti u Bosni i Hercegovini za odrasle osobe (starije od 15 godina) je visoka i iznosi približno 98%. Ona se može usporediti s prosječnim vrijednostima u drugim europskim zemljama, ali postoji nekoliko ključnih aspekata koji zahtijevaju dodatnu pozornost.

Statistika obrazovanja, koju pruža Agencija za statistiku BiH, pokazuje da gotovo svi odrasli u državi imaju osnovnu pismenost. Međutim, razlike se pojavljuju u pristupu obrazovanju i kvaliteti obrazovnih resursa, što može utjecati na veću razinu pismenosti i sposobnosti analitičkog razmišljanja.

Razlike u obrazovnim mogućnostima između urbanih i ruralnih područja, te između različitih etničkih skupina, predstavljaju velike prepreke. Na primjer, djeca iz ruralnih područja često nemaju pristup modernim obrazovnim resursima i tehnologijama.

Osim toga, političke i administrativne podjele u zemlji stvaraju dodatne izazove u obrazovnom sustavu. Prema UNICEF-u BiH, komplicirani administrativni procesi i nedostatak koordinacije između različitih obrazovnih tijela mogu dovesti do nesigurnosti i neujednačenosti u obrazovnim standardima.

Kako bi se poboljšalo stanje pismenosti, u Bosni i Hercegovini postoje različite inicijative i programi. Među njima su programi usmjereni na opismenjavanje odraslih i jačanje obrazovnih resursa za djecu. Primjerice, UNICEF-ov program Obrazovanje za sve usredotočuje se na pružanje obrazovnih resursa i podrške za djecu u potrebi, uključujući one u ruralnim područjima.

Fondacija Mozaik također radi na unaprjeđenju obrazovnih prilika kroz projekte koji uključuju opremanje škola, obuku nastavnika i podršku inovativnim obrazovnim metodama. Njihovi programi uključuju Školske inovacije koje se usmjeravaju na poboljšanje obrazovne infrastrukture i kvalitete nastave.

Katolička Crkva i pismenost

Katolička Crkva ima dugu povijest u promicanju pismenosti i obrazovanja. Od srednjeg vijeka, kada su crkvene škole i redovničke družbe bile ključne za očuvanje znanja, pa do danas, osnovala je mnoge obrazovne ustanove diljem svijeta. Primjeri uključuju najstarije obrazovne institucije poput Sveučilišta u Bologni, utemeljena 1088., koje je, iako nije izravno pod crkvenom upravom, imalo snažnu povezanost s katoličkom tradicijom, te Sveučilište u Parizu (Sorbonne), koje je od 1150. igralo ključnu ulogu u obrazovanju temeljenom na katoličkim načelima. Također, Sveučilište u Oxfordu, koje datira iz 1096., i Sveučilište u Cambridgeu (1209.), bili su značajno povezani s Crkvom u svojim ranim godinama. Sveučilište u Montpellieru, osnovano 1220., poznato je po svojoj medicinskoj školi, dok je benediktinski samostan u Reichenau (osnovan u 8. stoljeću) bio važno središte za obrazovanje i kulturni razvoj u srednjem vijeku.

Ove institucije imaju dugu povijest i značajnu povezanost s Katoličkom Crkvom te su igrale ključnu ulogu u razvoju obrazovanja u Europi i šire.

U modernom dobu ona nastavlja svoju misiju kroz škole, fakultete i sveučilišta koji nude obrazovanje usmjereno na moralne vrijednosti utemeljene u vjeri.

Osim toga, aktivno se uključuje u projekte opismenjavanja i obrazovanja u siromašnim i ruralnim područjima. U Africi, recimo, Misijska škola St. Joseph u Keniji i projekti koje podržava organizacija Catholic Relief Services pružaju obrazovanje u ruralnim zajednicama. U Latinskoj Americi Fundación Fe y Alegría u Venezueli upravlja mrežom škola za siromašne i marginalizirane. Katolička škola Don Bosco u Indiji i škole koje vodi Red školskih sestara Sv. Josipa na Filipinima doprinose obrazovanju u manje razvijenim područjima. Ovi napori ilustriraju kako Crkva i dalje igra ključnu ulogu u obrazovanju i pismenosti diljem svijeta.

Također, katoličke organizacije često surađuju s UNESCO-m i drugim partnerima na globalnim kampanjama za smanjenje nepismenosti i promicanje obrazovanja kao ljudskog prava.

Papa Franjo je tijekom svog govora u UN-u 25. rujna 2015. naglasio važnost ove teme: „Obrazovanje je ključno za formiranje osoba koje će moći doprinositi izgradnji pravednijeg i mirnijeg društva.“ Ovaj citat podsjeća na to kako ulaganje u obrazovanje i pismenost nadmašuje pitanje osnovnih prava; ono je temelj za izgradnju društava koja su zaista pravedna i uključiva. Stoga, globalne i lokalne inicijative koje se usmjeravaju na poboljšanje obrazovnih prilika i smanjenje nepismenosti moraju ostati prioritet kako bi se postigli dugoročni i sveobuhvatni napredci u društvenom razvoju. Svaki napor u ovom pravcu doprinosi jačanju socijalne kohezije i pruža temelje za buduće generacije koje će aktivno sudjelovati u izgradnji pravednijeg svijeta.