Utemeljitelj genetike bio je augustinac kao i Papa
ned, 30. kolovoza 2026. 13:25
Gregor Mendel rođen je 20. srpnja 1822. Postao je augustinski redovnik, uzgajao grašak u samostanskom vrtu u Brnu i zauvijek promijenio znanost…
Krsnim imenom Johann Mendel rođen je u Heinzendorfu – malom poljoprivrednom selu u austrijskoj Šleskoj, danas na području Češke Republike – kao sin seljaka koji su generacijama obrađivali istu zemlju. Bio je bistro dijete iz naizgled posve nesvakidašnjeg okruženja, što je primijetio mjesni učitelj. Obitelj je ulagala svoje ograničene mogućnosti kako bi mu omogućila školovanje, a on je bio dovoljno nadaren da nastavi obrazovanje, premda si ga obitelj nikada nije mogla bez poteškoća priuštiti. Godine 1843., suočen s nedostatkom novca i narušenim zdravljem, poduzeo je praktičan korak koji će promijeniti povijest znanosti: stupio je u augustinsku opatiju Sv. Tome u Brnu, uzeo redovničko ime Gregor i postao redovnik.
Prema vlastitu svjedočanstvu, u samostan je barem djelomično stupio iz ekonomskih razloga. Augustinci u Brnu bili su obrazovana zajednica, smještena u središtu kulturnog i znanstvenog života grada, a opatija je nudila nešto što bi sin poljoprivrednika iz Šleske inače teško mogao dobiti: vrijeme, knjige i mogućnost sveučilišnog obrazovanja. Ono što je također nudila, iako se to tada nije moglo predvidjeti, bio je vrt.
Mendel je 1847. zaređen za svećenika i poslan na studij fizike i matematike na Sveučilište u Beču gdje je pokazao iznimnu nadarenost. U Brno se vratio 1853., počeo predavati prirodne znanosti u mjesnoj školi, a 1856. započeo pokuse koji će ga proslaviti – premda će do toga proći još 35 godina i premda slavu neće doživjeti za života.
Između 1856. i 1863. Mendel je u samostanskom vrtu u Brnu uzgojio i križao više od 28 000 biljaka graška. Tražio je obrasce u načinu na koji se osobine prenose s jedne generacije na drugu – visina biljke, boja, oblik sjemenke, oblik mahune. Otkrio je nešto što prije njega nitko nije uočio: nasljeđivanje nije bilo miješanje roditeljskih osobina, nego prijenos zasebnih, mjerljivih jedinica, koji se odvija prema matematičkim zakonitostima te se mogu predvidjeti i provjeriti. Svoje je rezultate 1865. predstavio Društvu za prirodne znanosti u Brnu, a 1866. ih objavio. Rad gotovo da nije privukao nikakvu pozornost. Vodeći znanstvenici toga vremena ili su ga ignorirali ili nisu shvatili njegovo značenje.
Mendel nije bio ogorčen. „Moje će vrijeme doći“, govorio je. Godine 1868. izabran je za opata samostana, što ga je potpuno zaokupilo administrativnim obvezama i uvelike okončalo njegov znanstveni rad. Preminuo je 6. siječnja 1884., gotovo nepoznat izvan Brna. Tek su 1900., kada su trojica neovisnih znanstvenika, svaki zasebno istražujući nasljeđivanje, naišla na njegov rad i odmah prepoznala njegovo značenje, Mendelovi zakoni ponovno otkriveni, a njihov autor prepoznat kao utemeljitelj moderne genetike. Tada je već 16 godina bio mrtav.
Anthony Esolen, pišući o Mendelu u časopisu Magnificat, uspoređuje ga s Darwinom – Mendelovim gotovo suvremenikom – i ističe ono što ih je razlikovalo: Darwin je imao svijet, tisak i trublju slave; Mendel je imao samostanski vrt, zajednicu molitve i strpljenje u tišini brojati grašak.
J.P., KT
Izdvojeno
Ljudi, život, običaji
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
