Svečano koncelebrirano misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup mons. Francis Assisi Chullikatt. S njim su suslavili nadbiskup metropolita vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, domaći biskup mons. Franjo Komarica, pomoćni biskup Marko Semren, petrićevački župnik i gvardijan fra Domagoj Šimić, predstavnik provincijala Bosna Srebrene fra Zdravka Dadića fra Ivo Orlovac i još 34 svećenika.

Sa svih strana
Među nazočnih 30 redovnica iz pet družbi bila je i provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara Sv. Vinka Paulskog iz Sarajeva s. Vinka Bilješko, a misno slavlje okupilo je i članove župnih zborova iz: Bihaća, Čuklića, Glamoča, Jajca, Livna, Livna-Gorice, Ljubunčića, Vidoša i banjolučkih župa – katedralne, Petrićevca, Marije Zvijezde, Presnača i Budžaka.

Bila je nazočna i grupa hodočasnika, članova molitvene zajednice Bl. Ivan Merz iz zagrebačke župe Sv. Ivan Pavao II., koji su predstavljali Postulaturu Bl. Ivana Merza.

Nazočno je bilo i nekoliko članova državnog i crkvenog Organizacijskog odbora za papin pohod, te predstavnika današnjih entitetskih i gradskih vlasti, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, kao i generalni konzuli Republike Hrvatske u Banjoj Luci i Livnu.

Sve okupljene na početku je pozdravio biskup Komarica, izrazivši im dobrodošlicu i zahvalnost za njihov dolazak i sudjelovanje „u ovom vjerničkom radosnom i zahvalnom susretu, nas zemaljskih hodočasnika s Presvetim Trojstvom, s drugim članovima Neba i članovima proslavljene Kristove Crkve u Nebu“.

Sjećanje na glasnika mira
Nakon svetopisamskih čitanja i naviještenoga Evanđelja, prigodnu propovijed nuncija Chullikatta, pročitao je nadbiskup Vukšić.

On je u propovijedi najprije podsjetio na „veliku radost“ s kojom su katolici Banjolučke biskupije, cijele Bosne i Hercegovine i susjedstva dočekali Sv. Ivana Pavla II. prije 20 godina. „Papa je tada želio govoriti vašim srcima i izbliza podijeliti vašu bol i vaše nade. Došao je kao glasnik mira, kako bi sijao mir. Bio je potaknut istinskom željom da stane uz žrtve ugnjetavanja i nasilja. Potaknuo je vlasti i sve građane da nastave putem mira i obnove zemlje i njezinih institucija. Nije riječ samo o materijalnoj obnovi, nego je prije svega potrebno voditi brigu o duhovnoj obnovi duša, u kojima je razorni bijes rata često nagrizao i možda kompromitirao vrijednosti na kojima se temelji sav građanski suživot“, napomenuo je nadbiskup Francis.

U nastavku je spomenuo kako je Papa „na poseban način zahvalio biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i vjernicima laicima, koji su u tim  mračnim godinama povijesti ispisali stranice istinskog herojstva koje se ne zaboravlja“. „Papa je sve osokolio nazvavši vas nositeljima nade i svijetlim svjedocima Kristova mira, potaknuvši sve da se ne umorite, da napredujete u dugo očekivanom miru“, posvijestio je nuncij te spomenuo i proglašenje blaženim Ivana Merza, kojega je Sveti Otac „predstavio mladima kao idealni uzor, budući da je svoj životni stil temeljio na najvišim vrijednostima kršćanske vjere i društvenog angažmana.“

Pozvao je na kraju sve nazočne da mole zagovor pape Ivana Pavla II. i Bl. Ivana Merza kako bi se sve više ostvarivale čežnje za pravdom i pravim mirom u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Blagoslov
Pri kraju misnog slavlja apostolski nuncij blagoslovio je novu sliku Bl. Merza, zavjetni dar jedne Banjolučanke. Ta će slika biti izložena na javno čašćenje u kapeli sv. pape Ivana Pavla II. unutar župne crkve. Zatim je blagoslovio i novi monumentalni kip Sv. Ivana Pavla II. postavljen  u dvorištu između crkve i samostana. Kip je zavjetni dar braće i sestara fra Franje Radmana iz opustošenog sela Bistrica u raseljenoj župi Šimići kod Banje Luke.

Liturgijsko pjevanje predvodio je „zajednički zbor“ od 180 pjevača. Dirigirala je s. Julijana Djaković, a za orguljama je bila s. Benita Antolović.

Po završetku liturgijskog slavlja i himna Tebe Boga hvalimo, misari su ostali u zajedničkom druženju u kripti i dvorištu crkve.

Inače, riječ je o drugom apostolskom pohodu Bosni i Hercegovini velikog prijatelja svih naroda u ratu napaćene zemlje i o 101. njegovom pastoralnom putovanju izvan Italije.
Biskup Franjo pojasnio je kako je pohod Svetog Oca „izričita, osobna želja samog pape“ i da je „od sveg 101 papinog putovanja, za dolazak u Banju Luku bio najkraći pripravni rok, a sve je odgovaralo na oduševljenje svih nadležnih u Rimu“. Također, još je jednom pohvalio organizacijski odbor i slogu tadašnjih političara.

TABB/ J.P., KT