ned, 23. prosinca 2018. 13:50
Prije 25 godina, 22. i 23. prosinca, počinjen je ratni zločin nad Hrvatima u Križančevom Selu kod Viteza kada su pripadnici muslimanske Armije BiH u dva dana pobili 74 pripradnika HVO-a i civila te spalili cijelo selo do temelja.
Svetu misu za žrtve zločina u crkvi Sv. Leopolda Mandića predvodio je viteški župnik fra Velimir Bavrka. Nakon euharistije održana je prigodna komemorativna akademija na kojoj je upozoreno na činjenicu kako je Križančevo Selo, jedan u nizu od neprocesuiranih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH, čije žrtve nisu dobile pravosudnu zadovoljštinu ni pred Haaškim sudom, a ni sudovima BiH.
Mario Čerkez, zapovjednik Viteške brigade HVO-a u prigodnom obraćanju istaknuo je kako je dužnost i obveza Hrvata u BiH danas braniti istinu o Domovinskom ratu.
«Svojim su nas životima zadužili da uvijek branimo istinu o zbivanjima u središnjoj Bosni, istinu o jednoj pravednoj obrani za opstanak na našim stoljetnim ognjištima. Oni uvijek trebaju biti naš ponos», rekao je Čerkez.
Počast žrtvama Križančeva Sela odali su veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan del Vechio koji je bio i izaslanik predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, kao i generali Hrvatskog generalskog zbora, Marinko Krešić, Neđo Perić i Ljubo Ćesić Rojs. Počast su odali i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora na čelu s Marinom Pendeš ministricom obrane BiH.
Nakon komemorativne sjednice krenuo je mimohod do spomen-obilježja u Križančevu Selu.
Početkom studenog 2018. godine pripadnici SIPA-e su po nalogu Tužiteljstva BiH uhitili osam bivših pripadnika bošnjačke Armije BiH koji se sumnjiče za ratni zločin nad Hrvatima u Križančevu Selu, Šafradinu i Dubravicama.
Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH uhićeni su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović.
Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u Središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv HVO-a.
Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena.
Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim sudom.
KT