Na 100-tu obljetnicu posljednjeg ukazanja Gospe u Fatimi 13. listopada, po preporuci pape Franje te prema odredbi domaćeg biskupa mons. Franje Komarice, započeo je hod kipa Gospe Fatimske kroz banjolučke župe.

Koncelebrirano misno slavlje predvodio je biskup Franjo uz koncelebraciju pomoćnog biskupa banjolučkog, mons. Marka Semrena te još 10-ak svećenika s područja banjolučkog dekanata. Misi je nazočilo 10-ak redovnica i 100-njak župljana, a liturgijsko pjevanje animirao je katedralni zbor pod vodstvom s. Damjane Kovačević.

Prije početka mise vlč. Žarko Vladislav Ošap, župnik župe Pohoda BDM u Banjoj Luci, blagoslovio je prigodne krunice te pred izloženim kipom Gospe Fatimske predvodio molitvu krunice. On je ujednobio i koordinator cjelokupnog programa u dogovoru s biskupom Franjom.

Na početku misnog slavlja, preč. Pero Ivan Grgić, rektor katedrale, pročitao je poruku domaćeg Ordinarija, napisanu za prigodu posvete biskupije Bezgrješnom Srcu Marijinu.

U prigodnoj homiliji mons. Komarica protumačio je službeni nauk Crkve o Božjoj objavi te o „privatnim ukazanjima“, mjestima i osobama kojima su se ukazanja dogodila. O ukazanjima Gospe u Fatimi, između ostalog, istaknuo je kako je proročka misija tih ukazanja i danas aktualna. „Poruka Gospe Fatimske jasno naglašava da smo suodgovorni za spasenje naših bližnjih. I kad nas Krist na sudu bude pitao jesmo li činili djela milosrđa tjelesna i duhovna, onda će sigurno pitati: jesi li se zauzimao za spasenje drugih, svojih bližnjih? Jesi li za njih molio, jesi li za njih činio pokoru i zadovoljštinu – činio ne samo za svoje grijehe nego i za grijehe drugih i grijehe cijelog čovječanstva? Sve su to ozbiljna pitanja koja sebi kao savjesni Kristovi učenici moramo postavljati, a Gospa Fatimska nas na to potiče“, objasnio je biskup banjolučki te potaknuo „sve članove biskupijske zajednice da se svi potrudimo kako bi i Bog i Gospa i Papa i cijela Crkva doživjeli da u ovom dijelu naše domovine ima ne samo velike nepravde, neimaštine, nezaposlenosti, zbunjenosti i neizvjesnosti, nemarnosti nego i mnogo iskrene molitve, žrtve i brige za spasenje svih ljudi“.

Naglasio je kako su najbitnije Gospine poruke iz Fatimskih ukazanja molitva, osobito krunice, zatim pokora i osobno obraćenje. Zaključujući homiliju, biskup je, postavljajući pitanje: „U čemu je dakle, srž naše osobne posvete, kao i posvete svih nas u župama i u biskupiji?“ ponudio i konkretan odgovor: „Sastoji se u našem svjesnom, totalnom predanju Bogu po Mariji. Ne samo da to učinimo riječima, to ćemo napraviti tijekom ovog slavlja svi zajedno, nego i da to činimo cijelim svojim bićem i to svakodnevno. Zapravo, mi obnavljamo i posvješćujemo sebi ono što smo obećali na svom krštenju. To jest da se odričemo đavla i svih djela njegovih i svega zavođenja njegova i savjesno se povjerimo zaštiti Presvete Bogorodice da nam ona pomogne vjerodostojno provoditi kršćanski život zalažući se za spasenje duša i pravedni mir u našim obiteljima, župama, Domovini i cijelom svijetu“.

Nakon homilije, cjelokupna zajednica, predvođena biskupom izmolila je posvetnu molitvu Bezgrješnom Srcu Marijinu za cijelu biskupiju.

Pred kraj mise su zajedno izmoljene i prigodne posvetne molitve za duhovna zvanja te za mir.

Biskup Frano je zahvalio svim župnicima i upraviteljima župa, na čelu s koordinatorom posvete Bezgrješnom Srcu Marijinu, župniku Ošapu, na dobro organiziranoj i savjesno provedenoj liturgijsko-pastoralnoj akciji u svim župama biskupije.

Prva župa u kojoj je održano molitveno slavlje i obavljena predviđena posveta župe Bezgrješnom Srcu Marijinu bila je župa Pohoda BDM u Banjoj Luci, a posljednja je bila župa Marija Zvijezda.

Za sve župe tiskana je prigodna knjižica s potrebnim molitvama i pobožnostima u čast Gospi. Svi vjernici koji su se okupljali u svojim župama na dan pohoda kipa Gospe Fatimske dobili su od biskupa na dar krunicu, kako bi je – po izričitoj želji Gospe Fatimske – mogli moliti svaki dan – za obraćenje grješnika i za pravedan i trajan mir u našoj zemlji i cijelom svijetu.

KT