Mostar

Biskup Palić o Dekretu o mučeništvu sluge Božjega fra Alojzija Palića


Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić je 20. lipnja komentirao odluku pape Franje o odobravanju objave dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića.

Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić

Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić

Mons. Palić objasnio je značenje dekreta. „Ovime je priznato mučeništvo fra Alojzija Palića. Sada se čeka dan proglašenja blaženim. Kada će se to dogoditi, ovisi o Skadarskoj nadbiskupiji, budući da je ona započela taj proces, i njihovu dogovoru s Dikasterijem za kauze svetaca. Proces za fra Alojzija Palića izdvojen je od kauze ostalih 40 albanskih franjevačkih mučenika iz vremena od 1913. do 1974. te je 2012. poseban postupak nastavljen u Rimu. Ovaj dekret znači da je Papa odobrio cijeli postupak“, naglasio je za Hrvatski katolički radio.

Na pitanje o rodbinskoj povezanosti s budućim blaženikom, biskup Palić podsjetio je da je bliži rod s prvim proglašenim blaženikom, fra Serafinom Kodićem Glasnovićem. „Ovim putem zahvalio bih papi Franji što je Crkvi i hrvatskome narodu darovao već trojicu blaženika porijeklom iz male zajednice Hrvata na Kosovu, i najnovijeg fra Alojzija, ali i za fra Serafina Kodića Glasnovića i za don Antona Muzića. Uz to, s obzirom da sam na službi mostarsko-duvanjskog biskupa, zanimljiva je činjenica da je fra Alojzija Palića krstio fra Franjo Brkić, rodom iz Rasna iz ove Mostarsko-duvanjske biskupije, koji je u to vrijeme i dugi niz godina djelovao u Janjevu te ostavio duboke tragove“, dodao je.

Odgovarajući na pitanje kako se u narodu očuvala svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića, s obzirom na davnu 1913., biskup je rekao da se nikad nije mnogo govorilo o mučeništvu fra Serafina, don Antona, ni fra Alojzija. „Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje.

Osobno, kao dijete, nisam toliko čuo o ovoj trojici mučenika, ali znali smo da je uvijek bilo duhovnih zvanja koji su djelovali i u Albaniji i na drugim mjestima, ali se nije smjelo mnogo govoriti o tome. Naravno, kad je komunistički režim propao na ovim prostorima i kad su prvi procesi pokrenuti od Skadarske nadbiskupije, onda se počelo detaljnije govoriti o tim svećenicima koji su podnijeli mučeničku smrt. Počelo se govoriti o tome, i ponovno se nekako vratio kult, odnosno među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor.

Dakako, to se osobito čini ondje gdje je prisutna vjernička zajednica Janjevaca i Letničana. Znam sigurno da janjevačka zajednica u Kistanjama već dugi niz godina ima i određene pobožnosti i molitve upravo na nakanu za proglašenje blaženima. Sada polako osjećamo i vidimo doista iskrenost, ali i plod ustrajne molitve tolikih molitelja. Znam da se redovito okuplja i zajednica Janjevaca u Zagrebu koji također imaju organizirana euharistijska slavlja, a posebno ova mala zajednica koja je preostala u Janjevu i koja svake godine hodočasti na grob fra Serafina Kodića Glasnovića u franjevačkom samostanu blizu mjesta Leshë u Albaniji“, poručio je mons. Palić.

„Grob budućeg blaženika nalazi se u župi Zjum na Kosovu. Nažalost, događa se u posljednje vrijeme nešto što sigurno nije dobro, ni za samo štovanje, ni za tu malu zajednicu Hrvata i njihov identitet. Na mjestu gdje je uz njega pokopan još jedan Janjevac, veliki prosvjetitelj albanskog naroda fra Stjepan Gečević, pojavio se – rekao bih – neobičan spomenik. Današnjim proglasom i objavom dekreta te jasnim pisanjem prezimena budućeg blaženika fra Alojzija Palića, Sveta Stolica je zapravo prepoznala njegov identitet, ali i to da se on borio za očuvanje identiteta Albanaca, među kojima je djelovao. To je njegova velika zasluga i zbog toga je podnio mučeništvo. Vjerujem da bi svi oni koji sada djeluju na Kosovu, bilo da se radi o crkvenim ili društveno-političkim vlastima, trebali prepoznati uistinu povijesnu ulogu i mučeništvo fra Alojzija Palića. Na taj način, priznavajući mu pravi identitet, odali bi i svojevrsnu zahvalnost za sve što je učinio za albanski narod“, zaključio je biskup Palić, kako prenosi IKA.

J.Vr.,KT