Blagoslovljen oltar u kapeli na brdu Rajkovača


U nedjelju, 13. kolovoza, u župi Sv. Ante Padovanskog u Šuici, na brdu Rajkovača, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić predvodio je svetu misu, tijekom koje je blagoslovio oltar u kapelici Sv. Jeronima.

Foto: biskupija-mostar.ba

Foto: biskupija-mostar.ba

Na početku misnoga slavlja nazočne vjernike pozdravio je župnik fra Anthony Burnside te zahvalio biskupu Paliću što je u kratkom vremenu ponovno pohodio ovu vjerničku zajednicu.

Mons. Palić je zatim zahvalio fra Anthonyju na pozdravima i pozvao nazočne da na ovom, u Domovinskom ratu strateškom mjestu, prepoznaju ovaj trenutak i ovo slavlje kao „strateški“ trenutak za susret s Gospodinom u njegovoj Riječi, u zajedništvu i euharistiji koju slave. Pozvao ih je i na molitvu za sve branitelje, koji su utkali svoje živote za slobodu.

Na početku homilije biskup Palić je naglasio kako živimo u svijetu u kojem se snaga često mjeri velikom silom i velikim brojevima, odnosno moći da se dominira nad drugima. "Živimo u svijetu senzacija, pa tako i u vjerskom životu. Riječ Božja ove nedjelje dovodi u pitanje svjetovni pojam veličine i senzacije. Uči nas da nam se Bog otkriva u nemoći i poziva nas na novi način života i odnosa. Božja riječ nas poziva da napustimo svoje krive i uvjetovane slike Boga i upoznamo Boga koji nam se objavljuje u Svetom Pismu. To možemo jedino ako smo spremi napustiti svoju želju da imamo kontrolu nad svime i prihvatiti Božji put poniznošću i hrabrošću", kazao je biskup Palić.

Govoreći o Božjoj objavi proroku Iliji i o njegovom preobražavajućem iskustvu na gori Horebu, biskup je rekao da i ovo mjesto, brdo Rajkovača, na kojem se borilo za obitelj i slobodu, može biti "naš Horeb, gdje smo pozvani prepoznati pravo lice svoga Boga".

Pozvao je zatim na promišljanje o tome "kako mi razumijemo Boga? Koji je to naš Bog u kojega vjerujemo?". Objasnio je kako "Božanska snaga nije bila u sili nego u blagosti", te istaknuo kako "da bismo razumjeli kakav je naš Bog, ne treba se puno truditi svojim snagama. On nam se sam objavio. Moramo napraviti korak iz Starog zavjeta u Novi i u osobi i liku Isusa Krista prepoznati lik svoga Boga. Naš Bog nam je pokazao da je ponizan, da je na strani malenih i potlačenih, da spremno čeka naše obraćenje i povratak i da nam prašta, jer nas ljubi".

Posvijestio je kako je za ovakav pristup i ovakav stav potrebna vjera. Osvrćući se na evanđelje, naglasio je kako Matej želi da znamo da u ovim vremenima strašne oluje, poteškoća, straha, kada se čini da se sve oko nas raspada, pa i u našim životima, Isus dolazi hodajući prema nama po vodi, vodi koju smo doživjeli u krštenju, koja je Božje i Isusovo jamstvo kada nam poručuje: "Ne bojte se, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta". "Što god se dogodilo u našem životu, koliko god postalo mračno, koliko god beznadno izgledalo, i mislite da je Bog daleko, zbog bolesti ili jednostavno straha i očaja i nemate kamo okrenuti, ili čak ako ste samo izgubili svoj put i gledate okolo i niste tako sigurni i počnete sumnjati u sebe i ljude oko sebe, čak i svoju obitelj, to je vrijeme kada hodate s Isusom, koji hoda preko vode kako bi vas vratio do Petrove barke (...) Evanđelje prepoznaje da će biti vremena nevolja i opasnosti kada će vjera biti na velikoj kušnji i ponekad podbaciti. Ali to ne znači da Isus – 'Emanuel' nije s nama, odlučan i siguran da nas spasi, kad poput Petra vapijemo: 'Gospodine, spasi nas'", rekao je zaključno biskup Palić, a kako prenosi mrežna stranica hercegovačkih biskupija.

Na kraju mise nazočnima se obratio i Ivica Klišanin – Lebo, čija je ideja i zasluga realizacija projekta granje kapelice na Rajkovači, koja je blagoslovljena 2020. Župnik fra Anthony zahvalio je biskupu Paliću i vjernicima te ih pozvao na zajedništvo oko obiteljskoga stola koji su župljani pripremili.

Inače, brdo Rajkovača iznad Šuice važno je strateško mjesto iz vremena posljednjeg rata, gdje su hrvatske snage koje su se nalazile u Šuici uspjele zaustaviti jugoslavenske i srpske snage nakon njihove pobjede u bitci za Kupres 1992. čime je zaustavljen njihov prodor prema Livnu, Splitu i dalmatinskoj obali.

J.M., KT