Posebni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Švedske za pitanja religije u sukobima i izgradnji mira Peter Weiderud i veleposlanica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Strömquist razgovarali su s generalnim vikarom Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađanom Ćosićem i generalnim tajnikom BK-a BiH mons. Ivom Tomaševićem 2. rujna u nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu.

Na susretu je sudjelovao i zamjenik šefice misije švedskog veleposlanstva John Skoglund. Zahvalivši za posjet, mons. Ćosić i mons. Tomašević prenijeli su pozdrave vrhbosanskog nadbiskupa metropolita i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH Tome Vukšića, predsjednika Biskupske konferencije BiH, koji je bio izvan Sarajeva, u Subotici na sprovodu biskupa mons. Slavka Večerina.

Gosti iz Švedske su se posebno zanimali za zauzimanje Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini na planu međureligijskog dijaloga, s posebnim naglaskom za mogućnost kreiranja većeg prostora za suradnju vjerskih zajednica s ciljem promocije međusobnog poštovanja, smanjivanja tenzija i davanja doprinosa iznimno važnom procesu pomirenja u zemlji. Osim predstavnika Katoličke Crkve u BiH, delegacija se također sastala i s predstavnicima Islamske zajednice, Srpske Pravoslavne Crkve i čelnicima Židovske zajednice.

Mons. Ćosić govorio je o pojedinim inicijativama između Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravoslavno bogoslovskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu kao što je master studij pod naslovom Međureligijski studiji i izgradnja mira.

Kazao je i kako je nadbiskup Vukšić dugo godina bio profesor na KBF-u te da je, između ostalog, stručan za područje ekumenizma kao i da je član Papinskoga vijeća za dijalog među religijama.

Istaknuo je i rad Nadbiskupskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. koji poduzima razne inicijative na razini ekumenizma i međureligijskog dijaloga kao i suradnju na karitativnom planu. Spomenuo je i vlastito iskustvo na planu međureligijskog dijaloga tijekom obavljanja diplomatske službe na Tajvanu te istaknuo kako je nakon sukoba potrebno vrijeme da zacijele rane i da se u ljude vrate međusobno povjerenje. Posebno važnim smatra da dijalog ne bude samo na razini vjerskih poglavara nego i na razini svakodnevnog življenja među ljudima.

Tajnik Tomašević podsjetio je kako je Crkva u Bosni i Hercegovini dio sveopće Crkve te da, između ostalog, trajno zauzimanje na planu ekumenizma i međureligijskog dijaloga smatra dijelom svoga poslanja. U vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini iznio je pojedine naglaske iz Promemorije BK-a BiH o potrebi uspostave pravde i društvene sloge te o sadašnjem stanju Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u BiH od 9. svibnja u kojoj biskupi, između ostalog, pozivaju sve izabrane predstavnike vlasti i sve koji oblikuju medijski prostor da se suzdrže od teških riječi i uvreda i poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa. Također su istaknuli kako je dijalog „jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja“ i ispravljanja nepravdi i stvaranja osjećaja sigurnosti. Kazao je kako su biskupi i ovom prigodom spomenuli kako mnoge frustrira nepravedna unutrašnja podjela BiH i neriješeno nacionalno pitanje te da smatraju pitanjem od sudbinske važnosti proces novog iseljavanja. Rekao je i kako biskupi u svojoj Promemoriji spominju brojna neriješena pitanja na području odnosa državnih vlasti prema Katoličkoj Crkvi i drugim vjerskim zajednicama. Podsjetio je na otvorenost crkvenih predstavnika za ekumenizam i dijalog i u vrijeme najtežih ratnih dana što je posebno bilo vidljivo kroz djelovanje umirovljenog vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kard. Puljića, jednog od osnivača Međureligijskog vijeća BiH i njegovog stalnog člana sve do umirovljenja. Spomenuo je i kako je u svim procesima potrebno voditi računa o različitom ustroju Crkava i vjerskih zajednica, javlja KTA.

J.P., KT