Katehetski stručni skup vjeroučitelja


Katehetski stručni skup vjeroučitelja održan je, 11. travnja, u Duhovno-obrazovnom centru "Emaus" u Bijelom Polju kod Mostara na temu "Katolički vjeronauk i vjeroučitelj u školama u procesima reforme odgoja i obrazovanja u BiH".

Na skupu je bilo riječi o izazovima trajne izobrazbe i uključenosti vjeroučitelja u predstojećem procesu kurikularne reforme, o čemu su govorili predstojnik Katehetskog ureda Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije dr. vlč. Ante Pavlović o temi: Kurikul katoličkoga vjeronauka u svjetlu kurikulne reforme obrazovanja u BiH i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije dr. vlč. Ivica Pažin o temi: Trajna izobrazba vjeroučitelja pred izaovima suvmrenog odgoja i obrazovanja.

Nazočne vjeroučitelje na početku je pozdravio mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić koji je istaknuo važnost prava roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece i prava učenika na cjelovit odgoj i obrazovanje. „Religijski čimbenik je dimenzija postojanja i ne može se zanemariti u kontekstu kao što je škola, koja ima za cilj skladan razvoj cjelokupne osobnosti čovjeka. Poučavanje i vjerski odgoj učenika integralni je dio cjelovita razvoja i izgradnje osobnosti i cjelovita identiteta čovjeka, ali i promicanja općega dobra društva. Tu je i treća dimenzija, katolički vjeronauk kao školski predmet nužan je dio školskoga kurikula, i kao takav, ima potrebu za sustavnošću i za kompetentnošću kao i drugi predmeti“, kazao je biskup Petar i istaknuo važnost trajne stručne izgradnje i budnosti.

Prof. Pažin govorio je o iskustvima vjeronauka u Republici Hrvatskoj i važnosti ulaska u cjelovitu obrazovnu reformu koja donosi neke nove vidike ali i potrebu trajne izobrazbe vjeroučitelja, piše na mjrežnoj stranici biskupija-mostar.ba.

Dr. Pavlović je sveobuhvatno govorio o školskom vjeronauku i njegovim perspektivama koje su duboko ukorijenjene u teologiji i pedagogiji, koje u središte stavljaju čovjeka kao Božju sliku i učenika koji se stavlja u središte odgojno-obrazovnog djelovanja u školi. U tom je pogledu naglasio potrebu izgradnje nove „školske kulture“ u kojoj su aktivno i suradnički uključeni svi školski čimbenici, od uprave i pedagoške službe škole, učitelja, nastavnika te drugih djelatnika, sve do roditelja i širega društvenoga okružja koje pridonosi izgradnji te kulture. Potom je naglasio: „Cjelovit odgoj i obrazovanje nužno uključuje i vjeronauk kao sustavan religijski i vjerski odgoj koji, premda je prolazio različite faze, kod nas dobro funkcionira već tridesetak godina, od demokratskih promjena 1991. preko do danas. U ovom su se razdoblju kontinuirano događale promjene i poboljšanja, kako nastavnih planova i programa tako i školskog djelovanja, napose od 2000. i 2005/2006., i pa sada vrijeme za novi iskorak i provođenje tzv. 'cjelovite kurikularne reforme', poput one u Republici Hrvatskoj»

Na kraju je zahvalio svim predavačima i najavio nove aktivnosti na putu izrade i provođenja novog vjeronaučnoga kurikula i novih udžbenika, koje će usmjeravati Biskupska konferencija BiH.

Ž.I., KT