Budući da su Crkve i vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini neizostavan čimbenik procesa europskih integracija BiH te kako su snažan glas čije se poruke slušaju i prihvaćaju, govornici na konferenciji bili su predstavnici bh. Crkava i vjerskih zajednica, teoloških fakulteta, pojedinci i institucije koje se bave međureligijskim dijalogom te stručnjaci iz ovog polja.

Sudjelovalo je oko 100 sudionika, među kojima su bili predstavnici institucija Europske unije, BiH sa svih razina, diplomatskog zbora, akademske zajednice, studenti teoloških fakulteta, predstavnici nevladinih organizacija.

Kako je kazao predsjednik Paneuropske unije BiH Osman Topčagić, karakterističnost BiH, nazočnost četiri velike vjerske zajednice i njihov rad, posebno kroz Međureligijsko vijeće u BiH, je nešto što je dobra praksa koja je zanimljiva državama članicama EU i mogu je ponuditi drugima.

"Ono što mi iz Paneuropske unije BiH želimo je da dalje razradimo ulogu vjerskih zajednica u procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji. Ovaj proces je složen, podrazumijeva mnoge aktivnosti, pripremu cijelog društva. To nije ekskluzivizam vlade ili vladinih struktura, nego proces u kojem učestvujemo svi, a onda i vjerske zajednice kao bitan element ovoga društva", naglasio je Topčagić.

Član Predsjedništva međunarodne Paneuropske unije i počasni predsjednik Paneuropske unije BiH dr. mons. Franjo Topić rekao je kako je "nama jako važno dobiti status kandidata za članstvo u EU te u tom smislu svako od nas ima važnu ulogu u stvaranju javnog mnijenja suživota, isticanjem onoga što nam je zajedničko".

Nadbiskup metropolit vrhbosanski, Vinko kard. Puljić, naglasio je kako je Bosna i Hercegovina Europa u malome u svoj svojoj različitosti. "Paradigma EU je upravo ova zemlja. Temelji procesa integracije u EU su duhovnost, moralna načela, vjerske slobode, ljudska prava, dostojanstvo čovjeka, a na čemu se zasniva mir. Bez toga nema procesa integracije", kazao je kard. Puljić.

Šefica Odjela za zapadni svijet Islamske zajednice u BiH dr. Dževada Šuško istaknula je kako vjerske zajednice rade na izgradnji povjerenja, mira, suživota, poštivanju drugog i drugačijeg. "To su vrijednosti naših vjerskih zajednica, ali to su i vrijednosti Europske unije", kazala je Šuško i dodala kako treba razbijati stereotipe i negativnu energiju koja se širi unutar članica EU, ali i unutar BiH.

I ostali uvodničari na konferenciji: prof. dr. Dino Abazović; dekani teoloških fakulteta - prof. dr. Zuhdija Hasanović, prof. dr. Vladislav Topalović i prof. dr. Darko Tomašević  istaknuli su da je sama Europska unija nastala iz potrebe suradnje, zajedništva, dijaloga i solidarnosti mnoštva različitosti. Poručili su kako su osnivači EU imali viziju budućnosti utemeljenu na zajedničkom prevladavanju podjela i gradnji mira i zajedništva. Crkve i vjerske zajednice mogu pomoći daljnjoj integraciji EU.

Tijekom konferencije je istaknuto kako religije, odnosno Crkve i vjerske zajednice i njihove institucije i organizacije, mogu dati odgovore i na brojna druga društvena pitanja promovirajući ih među svojim brojnim pripadnicima i potičući na zajedničko djelovanje. Jedan od velikih izazova za EU je borba protiv siromaštva i nejednakosti. U tome bi socijalni nauk religija mogao odigrati važnu ulogu.

Bosna i Hercegovina može pomoći EU da bolje integrira pripadnike različitih vjerskih tradicija i njihove duhovne i moralne vrijednosti. Bh. primjer zajedničkog života muslimana, kršćana i židova može biti važan model koji je moguće provesti u EU, danas opterećenoj nesnošljivosti i isključivosti.

O tome su govorili Izet ef. Efendić, dugogodišnji glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Žepče, o. Nenad Tupeša, s Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Sv. Vasilije Ostroški u Foči, prof. dr. Mato Zovkić, profesor emerit Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo i član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH.

KT