Domaćin konferencije bio je fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, a partnersku potporu organizaciji konferencije pružio je uz to i Centar za napredne studije – CNS. U vremenu radikalne ugroženosti nastanjivosti planeta Zemlje, ali i sve brutalnijeg razaranja okoliša u BiH s pogubnim ekološko-socijalnim posljedicama, glavni cilj konferencije bio je svečanim obilježavanjem 800. obljetnice Pjesme stvorenja Sv. Franje Asiškog doprinijeti odlučnijem preuzimanju (su)odgovornosti vjerskih zajednica za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini, ali i čitavoj regiji.

Priroda kao stalna Božja objava

Konferencija je započela svečanim otvorenjem na kojem su se nazočnima pored domaćina konferencije obratili vjerski lideri ili njihovi delegati: mons. Javier Camañes-Forés, otpravnika poslova apostolske nuncijature u BiH, mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, s. Mira Bliznac, zamjenica provincijske predstojnice Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina, Senada Tahirović, glavna i odgovorna urednica Islamskih informativnih novina Preporod, te arhimandrit Danilo Pavlović, iguman pravoslavnog manastira Žitomislić.  

Premda svatko na svoj osoban način i iz perspektive svoje vlastite tradicije, svi su govornici odaslali snažnu zajedničku poruku da zaštita okoliša, briga za stvoreni svijet, ne predstavlja pomodarski hir nego da spada na samu bit vjerničkog života i poslanja vjerskih zajednica.

Bioraznolikost kao božanski dar i po(r)uka

Budući da Pjesma stvorenja Sv. Franje Asiškog na poetsko-mističan način progovara o bioraznolikosti, glavni naglasak konferencije bio je na zaštiti i očuvanju bioraznolikosti kao obvezi svih društvenopolitičkih aktera koja ih poziva na hitnu i tješnju suradnju što otvara prostor da očuvanje i zaštita bioraznolikosti, zaštita okoliša općenito, postane novo povlašteno područje izgradnje mira i dijaloga religija. Takvo usmjerenje konferencije opravdano je ne samo zbog toga što živimo usred globalne krize bioraznolikosti nego i zbog toga što se najveća koncentracija bioraznolikosti u Jugoistočnoj Europi nalazi upravo u Bosni i Hercegovini gdje je izložena sve većoj nebrizi i prijetnjama, o čemu svjedoči i činjenica da procent zaštićenih područja – izvorno religijskog izuma – u našoj domovini jedva doseže 3 procenta. 

Kroz svoja izlaganja u tri znanstvena bloka – Teološko propitivanje Pjesme stvorenja sv. Franje Asiškog, potom Teološka dimenzija bioraznolikosti, te Izazov očuvanja i zaštite bioraznolikosti u BiH – 16 znanstvenika/ca, stručnjaka/kinja i aktivista/ica iz regije nazočnima je približilo čitavu paletu komplementarnih dimenzija bioraznolikosti, od teološko-duhovne preko kulturno-estetske do prirodoznanstvene, koje nas jednim jedinstvenim glasom pozivaju da se pod hitno preobrazimo u odgovorne zaštitnike bioraznolikosti. I to ne samo zbog toga jer je to preduvjet našeg biološkog opstanka nego i zbog toga jer je to preduvjet naše vjernosti Tvorcu koji nas baš kroz dar bioraznolikosti – raskošne kozmičke tapiserije života – podučava zajedništvu i međuovisnosti, tj. potrebi solidarnog dijeljenja s Bogom, s bližnjima, ali i sa svim stvorenjima koja nas okružuju, i na globalnoj i na lokalnoj razini. 

Kao izlagači/ice na konferenciji nastupili su: Zoran Turza, fra Marinko Pejić, Rusmir Šadić, Željko Ivanković, Amila Ramović, Alen Kristić, Fikret Čančar, fra Josip Jozić, Rasim Ibrović, Dolores Janko, Toni Nikolić, Dalibor Ballian, Draško Adamović, Valentina Bevanda, Ana Buljubašić i Tomislav Lukić.

Na temelju prijedloga i zaključaka konferencije, izrečenih na zaključnoj sesiji, Centar za mirovno obrazovanje – CMO će uskoro objaviti Deklaraciju o (su)odgovornosti vjerskih zajednica za zaštitu okoliša, a sva konferencijska izlaganja bit će objavljena u zborniku radova, čiji će urednici biti Alen Kristić i Rasim Ibrović.

Riječ zahvale na kraju konferencije uputili su provincijal fra Zdravko i predsjednik CMO-a Zdravko Kujundžija, izražavajući uvjerenje prožeto nadom da će konferencija veoma brzo donijeti konkretne plodove u području (su)odgovornosti vjerskih zajednica za zaštitu okoliša, brige za sve stvoreno, tim više jer predstavlja krunu trogodišnjih napora Centra za mirovno obrazovanje – CMO s više od 100 partnera oko sustavnog uključivanja religijske ekološke mudrosti i resursa u područje zaštite okoliša u BiH, ali i čitavoj regiji.

A.K., Ž.I., KT