Knjigu Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine – govore nam dokumenti priredili su prof. Anton Šarac i don Ante Luburić, župni upravitelj župe Nevesinje.

Njihovo je djelo na 673 stranice sabralo bogatu baštinu i mnoštvo podataka iz života župe posvećene Uznesenju Blažene Marije Djevice. Nevesinjska župa prostire se na 4 000 km2, a pripadaju joj 33 mjesta koja se u knjizi izričito spominju i u kojima je bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka.

Prije tri godine izišla je monografija o jednom dijelu nevesinjske župe Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju koju je priredio Anton Šarac. „Marljivošću Antona-Tonija Šarca, proučavatelja i zaljubljenika posebno povijesti Crkve na području Gornje (sjeveroistočne) Hercegovine, povijesna je građa o župi Nevesinju prikupljana, prepisivana i u konačnici uobličena u knjiško izdanje“, naveo je don župnik Ante u predgovoru dodavši kako prigodom preuzimanja župe 1999. od arhivske građe nije primio ništa.

Sada se na jednom mjestu župa Nevesinje u povijesnom smislu može promatrati kroz pet poglavlja: Pastoralna briga za katolike u Gornjoj Hercegovini s nastojanjem oko osnutka župe do imenovanja prvoga redovitog župnika; Kanonsko utemeljenje Župe Nevesinje i imenovanje prvoga redovitog župnika; Administratura Čajniče – Foča; Filijale u Planini; Gacko, filijala Župe Trebinje. U konačnu oblikovanju knjige autori su pod šesto poglavlje stavili Biskupe u Hercegovini i župnike u Nevesinju i četiri vrijeda priloga, među kojima je i Mučeništvo Marka Milanovića biskupa Ratka Perića.

„Dokumenti nam bez sumnje govore o događajima, životu i problemima onoga vremena, o siromaštvu, načinu života i žilavoj borbi za golim opstankom. Mijenjale su se države i državna uređenja, kao i odnosi prema vjeri i Crkvi, posebice prema katolicima koji su bili veoma ranjivi kao manjina na ovim prostorima. Naziru se mnogi problemi i poteškoće, posebice u radu u školama i udaljenim podružnicama, što je i dio manjka ispravnog poimanja da smo toliko jaki gdje smo većina, koliko se brinemo i koliko smo odista snažni tamo gdje smo manjina!“, zaključio je u svojoj recenziji mons. dr. Stjepan Kožul.

Iz uvoda prof. Šarca iščitavamo povijesni pregled i sažetak vjerničkoga života, grobalja, izgradnje crkvenih objekata, katoličkih prezimena u župi i njezinim filijalama gdje je toga bilo: Bišina, Sopilja, Morine, Ulog, Seljani, Kruševljani, Vranješina, Dramiševo, Foča, Čajniče, Gacko, zatim djelovanje časnih sestara (1924.-1949.), kao i duhovna zvanja.

 „Najveći je broj vjernika ova župa imala pred Drugi svjetski rat – nešto više od 2 000 i to 1 647 u zapadnom dijelu župe, potom 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika. Međutim, ratovi su ostavili traga i na brojnom stanju župljana. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013., na području župe stalno živi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do Čajniča, premda je znatan broj i onih koji danas žive u drugim obližnjim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim kućama na području ove župe“, stoji pod podnaslovom Statistike.

U monografiji je objavljen 371 dokument od 1868. do 1999., a spominje i žrtve Drugog i posljednjeg rata dok, kako se navodi, iz Prvog svjetskog rata nema podataka. U Kazalu je navedeno oko 310 imena, a čitateljima će pozornost privući i oko 190 slika, crteža, fotografija osoba, stećaka, grobalja, šišanja ovaca, skeniranih dokumenata iz raznih razdoblja.

Ovo djelo svojom građom potiče na razmišljanje o prošlosti, a zasigurno je vrijedan prinos budućim naraštajima.

KT