Vareš

Obilježen "Dan sjećanja" na hrvatske branitelje Vareša


Program obilježavanja 26. obljetnice stradanja Hrvata Vareša u organizaciji koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rada HVO-a Vareš završen je 8. studenog uz "Dan sjećanja" na groblju na Višnjićima.

Foto: Radio Bobovac

Foto: Radio Bobovac

Okupljanje je započelo u 12:30 sati, a potom je u 13 sati uslijedila zajednička molitva za sve poginule branitelje. Prije mise zapaljene su svijeće na grobovima branitelja čiji posmrtni ostaci se još uvijek nalaze na ovom groblju.

Misu zadušnicu, kako javlja Radio Bobovac, predvodio je vareški župnik fra Leon Pendić, a tijekom mise pročitana su imena svih 125 žrtava.

Prije polaganja cvijeća i paljenja svijeća na spomen obilježju nazočnima su se obratili predstavnici udruga proisteklih iz rata, bivši ratni zapovjednik i načelnik općine Vareš.

Dražana Klarić, predsjednica Udruge poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Vareš rekla je da unatoč nezaustavljivom protoku vremena dio života se ne može niti smije zaboraviti. "Prošlo je 26 godina od najvećeg stradanja Hrvata Vareša. Ostaje vječno pitanje, zar je sve to moralo biti? I danas smo ovdje kako bismo se sjetili tih teških dana i odali počast svim našim poginulim hrvatskim braniteljima s ovih naših prostora (...) S posebnim pijetetom svim našim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata odajmo počast, zahvalimo za žrtvu koju su nesebično dali. Neka im je vječna slava i hvala, počivali u miru Božjem“, rekla je Klarić.

U svom kratkom obraćanju jedan od ratnih zapovjednika umirovljeni brigadir Mario Andrić istaknuo je kako bi mnogi od okupljenih mogli reći puno više nego on sam. "Svaki put kada dođem na ovo groblje, obuzmu me emocije bez obzira koliko je godina prošlo. Činjenica je kako su ova brda kroz stoljeća osuđena na krv, znoj i nedaće. Kada se sjetimo da su se 1945., poslije onog rata hrvatski zapovjednici krili po ovim brdima i stradavali, da su ubijane časne sestre i svećenici. Poslije i ovog domovinskog rata na ovim prostorima Hrvati su bili prepušteni u neku ruku sami sebi. Svi se zapitajmo je li je ta žrtva opravdana, i uživaju li danas istinski, svi oni živi te blagodati (...) Don Anto Baković u svojoj knjizi Dječak s Drine govori o Hrvatima za vrijeme Drugog svjetskog rata na rijeci Drini, kao najistočnijoj točci života Hrvata. Poslije ovog rata, mi slobodno možemo reći da je ovo najistočnija točka gdje žive Hrvati i gdje je u domovinskom ratu egzistirala jedna hrvatska postrojba. Postrojba u kojoj je bilo  11–12 % mrtvih, postrojba koja je branila svoj dom, od rijeke Krivaje do Borovice i do ovog mjesta gdje smo mi sada. Na nama je velika odgovornost nikada ne zaboraviti ova žrtvu i biti sigurnima da se nikada ovako nešto ne ponovi", poručio je brigadir Andrić.

Na kraju se i načelnik općine Vareš Zdravko Marošević obratio okupljenima uz nekoliko prigodnih riječi. „Pokloniti se žrtvama, posebno nevinim, civilima, onima što ništa nisu krivi je jedna obična ljudska veličina svakoga od nas. Shvaćam što znači biti žrtva, jer sam i sam bio sudionik ovih nemilih događaja. Razumjeti je vrlo teško, ali i to pripada svakome od nas, svatko će na svoj način nešto razumjeti. Oprostiti je ljudski, i po vjeri, i po onome što su nas učili, ali to svakako pripada i svakome od nas ponaosob. Sjećati se, spominjati, opominjati, ali samo s jednim ciljem, da se više nikada i nikome ne ponovi", kazao je načelnik Marošević.

Potom su cvijeće na spomen obilježje uz nazočnost počasne postrojbe Oružanih snaga BiH  položili: zajednica Udruga poginulih i nestalih branitelja i civilnih žrtava Zeničko-dobojske županije, zajednica Udruga obitelji poginulih i nestalih općine Kakanj, predstavnici Koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rata općine Vareš, predstavnici Udruge nositelja ratnih odličja Ze-Do županije, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, općinski načelnik Zdravko Marošević, Županijski odbor HDZ-a Ze-Do Županije i predstavnici t Eastern Mining

Nadnevak 8. studenog - Dan sjećanja, obilježava se kao najtužniji dan jer je tada na crti bojišnice stradao najveći broj pripadnika HVO-a, čija su imena uklesana na pločama unutar kapele na Višnjićima.

Druženje je zatim nastavljeno u prostorijama doma mjesne zajednice Pržići.

KT