Bugojno

Obilježena 29. obljetnica progona Hrvata Bugojna


U Bugojnu je 27. srpnja obilježena 29. obljetnica progona Hrvata. U srpnju 1993. egzodus iz svog rodnog grada doživjelo je više od 15 000 Hrvata katolika.

Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na groblju Sultanovići. Vijence su položili i svijeće upalili članovi Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane, izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH na čelu s veleposlanikom Ivanom Sabolićem, 4. Gardijska  brigada Split, predstavnici općine Tomislavgrad i Ministarstva obrane BiH.

Potom je služena sveta misa u župnoj crkvi Svetog Ante koju je predvodio fra Ivan Pilić. U propovijedi je fra Ivan naglasio da je važno opraštati kako se nikada više ne bi događali konflikti kao što je bio ovaj u Bugojnu.

Traganje za pravdom

Iz godine u godinu na ovoj obljetnici provlači se stalna čežnja za pravdom nalogodavaca i izvršitelja zločina i progona Hrvata Bugojna.

Predsjednik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Bugojna Mladen Kajić podsjetio je kako se još uvijek traga za 15 Hrvata koji se vode kao nestali. "Nadamo se da će Tužiteljstvo pokrenuti postupak i da ćemo ih naći. Danas nema posla, nema rada, mlađa generacija je otišla", rekao je.  

Predsjednica Udruge obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu općine Bugojno Dijana Strujić naglasila je da je u tom kontekstu svake godine ista priča. "Dođemo samo da se prisjetimo, položimo vijence, pomolimo, čekamo da nas se pozove na još jednu ekshumaciju. Prije dvije godine pronašli smo ostatke četvorice, prije toga dvojice, ostalo ih je još 15 koje treba pronaći. Tužiteljstvo treba raditi svoj posao", poručila je.

Protjerivanje, ubojstva i logor

Postrojbe Armije BiH iz Bugojna su tijekom rata protjerale 15 000 Hrvata, 311 hrvatskih civila i vojnika je ubijeno, a oko 2 000 hrvatskih zatočenika prošlo je torture nekoliko desetaka logora u kojima su okrutno mučeni, ubijani, a oni najistaknutiji odvedeni su u nepoznato.

Kroz logor Stadion, odnosno pod tribinama nogometnog kluba Iskra, prošlo je ukupno 550 Hrvata, prema podacima Udruge hrvatskih logoraša Bugojna. Njih 294 koji su razmijenjeni 1994. u ovom logoru prije razmjene boravili su punih osam mjeseci. Dan kada su konačno razmijenjeni slave kao drugi rođendan, jer im je uspjelo preživjeti hladnoću, izgladnjivanje te brojne druge torture među kojima su i prisilna vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su služili kao živi štit.

Život u Bugojnu ni danas nije lak. Ono malo Hrvata što je ostalo ili se vratilo odmah nakon rata ostavljeno je na brigu samih o sebi. No, ohrabruje činjenica da ima mladih obitelji koje svoju budućnost vide u Bugojnu, a ima i onih koji se vraćaju. 

Činjenica je da iz Bugojna odlazi sve više mladih Hrvata, ali i Bošnjaka i to prvenstveno zbog ekonomske situacije.

Zoran Stojanović, KT