Banja Luka

Obilježena 32. godišnjica biskupskog ređenja mons. Komarice


Po biskupskom ređenju najstariji biskup u Hrvata, banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, u katedrali Sv. Bonaventure na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja svečanom misom zahvalio je Bogu na 32 godine biskupske službe.

S njim su koncelebrirali pomoćni biskup banjolučki mons. dr. Marko Semren i još šestorica svećenika, njegovih bliskih suradnika. Na misi je sudjelovalo 12 redovnica te više desetina vjernika-laika.

Na početku mise biskup je zahvalio Bogu i Kristovom namjesniku na zemlji svetom papi Ivanu Pavlu II. za izuzetnu milost i povjerenje koje je dobio uvrštavanjem u dvije tisuće godina dugi niz nasljednika Kristovih apostola. Zahvalio je nazočnima za njihove molitve i dragocjenu pomoć u dosadašnjem obnašanju odgovorne crkvene službe. Podsjetio je također, kako istog dana godišnjice biskupskog posvećenja slave i sadašnji vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić i njegov pomoćni biskup mons. Pero Sudar, te je nazočne pozvao na molitvu i za njih.

U propovijedi je mons. Komarica najprije, na temelju svetopisamskih tekstova, protumačio jedinstvenu ulogu utjelovljenog Sina Božjega, kao Spasitelja svih naroda i ljudi. Pojasnio je i nekoliko odlikovanja istoga Krista svih kršćana kao onih sretnika koji su, prepoznavši u Isusu Kristu svoga Spasitelja dobili zadaću da budu vjerodostojni svjedoci i suradnici u Kristovom spasiteljskom djelu.

Također, prisjetio se i svog biskupskog ređenja nad grobom apostolskog prvaka Sv. Petra u Rimu, po rukama svetog pape Ivana Pavla II. S njim su zaređena još šestorica biskupa iz Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe. Papa im je na ređenju stavio na srce da pomažu narodima u njihovoj vjernosti kršćanskoj baštini.

Osvrnuvši se na izuzetno dramatičnu situaciju u svojoj biskupiji tijekom protekla tri desetljeća, biskup Franjo je usporedio vrijeme Isusova rođenja i tadašnje ljude koje spominju evanđeoska izvješća sa sadašnjim vremenom i ponašanjem naših suvremenika prema Kristu i njegovim vjernicima u našoj zemlji, ali i na mnogim drugim mjestima diljem svijeta.

Zahvalio je i ovaj put Bogu što su katolici njegove biskupije dokazano miroljubivi iako su ih fizički iskorijenili suvremeni „Herodi“ ali se, ni daleko od rodnog kraja, nisu odrekli svoje kršćanske baštine i svoga katoličkog identiteta.

Podsjetio je kako se za mirotvorstvo članova banjolučke biskupije saznalo čak i u dalekoj Koreji, odakle je točno prije godinu dana stigla brojna crkvena delegacija, na čelu s nadbiskupom i kardinalom iz Seula te zamolila biskupa i sve članove banjolučke biskupije da im se pridruže u molitvi za mir na korejskom poluotoku – između Sjeverne i Južne Koreje.

„Ovih dana je javljeno da su i Jordanci na Bliskom Istoku oduševljeni mirotvorstvom članova Banjolučke biskupije te prevode na arapski jezik knjigu o ratnoj i poratnoj drami banjolučkih katolika, nakon što su osim četiri hrvatska izdanja tu knjigu preveli s njemačkog originala Francuzi, Poljaci i Englezi“, spomenuo je biskup banjolučki obodrivši na kraju sve da ostanu i ubuduće otvoreni poticajima Božjega Duha u ostvarivanju onih nauma koje Krist ima s njima.

Po završetku misnog slavlja upriličen je skroman domjenak za sve nazočne.

KT/TABB