Sarajevo

Održana teološka tribina „Uloga istine u procesu pomirenja“


U ponedjeljak, 3. prosinca u prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu održana je teološka tribina pod nazivom „Uloga istine u procesu pomirenja“.

Gosti predavači su bili prof. dr. Vladislav Topalović, dekan i profesor biblijskih predmeta na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Sv. Vasilije Ostroški u Foči, te mr. sc. Igor Žontar, profesor etike u Katoličkom školskom centru Sv. Josip u Sarajevu. Voditelj i moderator susreta je bio doc. dr. Mario Bernadić, a partner programa Konrad Adenauer Stiftung iz Njemačke.

U svojem uvodu, dr. Bernadić osvrnuo se na izreku njemačkog književnika Johanna Heinzmanna o tome kako su naime tri istine: „Moja istina, tvoja istina i istina“. „U tom smislu, put ljudskih razmimoilaženja je zapravo put razmimoilaženja njihovih subjektivnih istina, slično kao što je put pomirenja označen nadvladavanjem istih te dohvaćanjem one 'treće' objektivne i zajedničke istine“, napomenuo je moderator susreta.

Prof. Topalović svoje je izlaganje temeljio na Pavlovoj izreci iz Ef 4,15: „Vladajući se u istini uzrastajmo u ljubavi“. Kazao je kako je tema istine vrlo kompleksna, i mnogi autori u povijesti su bili ismijavani zbog svojih površnih nastojanja oko spoznavanja i dosezanja istine. „No i pored toga, istina se od samih početaka prometnula kao središnja tema filozofije ali i teologije. Pri tome se filozofski i teološki pristup u mnogočemu razlikuju premda pokatkad mogu imati i zajedničkih točaka. Dok filozofija istini pristupa pretežito objektivistički, teologija se prvenstveno pouzdaje u Boga kao izvor i normu istine. Naznačeni diskurs je vidljiv i u samim evanđeljima. Dok se Pilat pita 'što je istina', on uopće ne primjećuje kako Istina stoji pred njim. A to znači, dakle, da naspram Novog zavjeta pravo pitanje glede istine nije 'što je istina' nego 'tko je istina'? Stoga, kršćanska istina po sebi i nije objektivna nego paradoksalna, i do nje se dopire prvenstveno osobnom vjerom“, rekao je između ostalog dekan Topalović.

U nastavku, prof. Žontar se u svojemu izlaganju pozabavio pojmovima istine i laži u kontekstu društvene ontologije. Prvo je nastojao prikazati nekoliko teorija istine, kao i njihove dobre strane, ali i neke nedostatke. Pri tome je krenuo od Aristotelove – klasične – korespondentne teorije koja pristupa istini kao poklapanju misli sa stanjem stvari (adequatio intellectus et rei). „Ova teorija će u kršćanstvu biti izuzetno dobro afirmirana kroz skolastičku filozofiju i teologiju, te će kao takva dugo biti dominantna. Tek će Immanuel Kant jasno ukazati na neke njezine nedostatne. Naime, istina po sebi pouzdano jest podudaranje intelekta i stanja stvari, no pri tome ostaje pitanje što je to zbiljsko stanje stvari, odnosno, može li čovjek do njega ikad doprijeti? Kant je argumentirano ukazao na to da mi nikada ne možemo dosegnuti samu bit stvari nego samo nama vidljive fenomene. Jednostavnije rečeno, mi ne vidimo stvari kakve one stvarne jesu, nego onako kako se slika o njima formira u našim glavama. Stoga se i naš um ne uspijeva podudarati sa pravim stanjem stvari nego samo sa onom našom površnom slikom o pravom stanju stvari“, objasnio je prof. Igor.

Kako piše KTA, nakon predavanja uslijedila je i plodna rasprava, kao i zajedničko druženje sudionika tribine. Naredna teološka tribina održat će se 4. veljače 2019.

KT