Susret je organizirao Biskupski ordinarijat u suradnji s Teološko-katehetskim institutom.

Uz biskupa domaćina mons. Petra Palića, na pastoralnom susretu nazočilo je više od 90 svećenika.

Koncept obitelji
Na početku je sudionike skupa u ime organizatora pozdravio dr. don Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a i uveo u temu Obitelj: hodočasnica nade, koja je obrađena pod teološkim i pastoralnim vidom.

U svojoj pozdravnoj riječi biskup Palić podsjetio je sudionike da papa Franjo od svoga izbora na Petrovu službu nastoji skrenuti pozornost na krizu obitelji. „U tom smislu treba razumjeti i njegovo sazivanje redovite biskupske sinode na temu obitelji 2015. Čini se da se u cijeloj povijesti Crkve obitelj nikada nije suočila s izazovima s kojima se danas suočava. U svakoj generaciji pojedine obitelji trpe sve vrste poteškoća, ali je obitelj danas na poseban način u krizi, jer je u krizi njezina bit, odnosno koncept obitelji. U društvu i svijetu u kojemu živimo raširen je zajednički život koji često zamjenjuje brak, a mnogi smatraju da je brak samo komad papira i to bezvrijedan komad papira. Izazovi različitih oblika životnih zajednica i težnje redefiniranja braka, teze o privremenosti braka, odnosno promoviranje 'kulture neobvezivanja', problem migracija i razdvajanje obitelji, ideje raznih skupina koje su suprotstavljene samom pojmu obitelji, kao da je obitelj po definiciji zla patrijarhalna institucija, samo su neki od izazova s kojima se svi susrećemo u društvima u kojima živimo“, naglasio je biskup i ukazao na činjenicu kako je obitelj i danas važna i stoga joj se posvećuje ovaj susret i promišljanja.

Ključ za razumijevanje
Profesor fundamentalne, dogmatske i ekumenske teologije i vršitelj dužnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. don Ivica Raguž govorio je na temu Crkva u kući (Rim 16,5).

On je kroz četiri teze progovorio o značenju i izazovima današnjih obitelji. Uvodeći u temu rekao je kako obitelj proživljava danas svoju krizu i da se svjedoči raspadanju brakova i obitelji, čemu pridonosi i gnoza, koja želi neovisnog čovjeka i razara ideju saveza, odnosno Boga kao saveznika. Govoreći o kršćanskom poimanju braka i obitelji prof. Raguž naglasio je kako „Bog namjerno stvara čovjeka osamljenim, kako bi čovjek osjetio potrebu za Bogom i drugim – ženom i ukazao na poimanje braka kao saveza Boga s čovjekom, Krista i čovještva koje je preuzeo i Krista i njegove Crkve.“

Treća teza koju je iznio je da gnoza predstavlja tijelo kao nešto problematično i na taj način ona ugrožava spolnost, odnosno tjelesnost muškarca i žene. Ključ za razumijevanje braka je opis stvaranja Adama i Eve, u kojemu se čita duboko jedinstvo muškarca i žene, ali i temeljna uloga koju su crkveni oci gledali u stvaranju, odnosno da je žena stvorena da bude pomoć muškarcu. „Brak je najnaravnije, najjedinstvenije i najintimnije zajedništvo, jer u bračnom zajedništvu čovjek doživljava i ostvaruje sebe samoga i stoga je bračni život temeljna forma svakog drugog zajedništva“, naglasio je prof. Raguž. Govoreći o braku kao sakramentalnoj stvarnosti, poručio je kako on označava vezu Crkve i Krista te naglasio vezu između euharistijske i bračne pobožnosti.

Pročelnica odsjeka za socijalni rad Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditeljica Obiteljskoga centra u sklopu Biskupijskoga Caritasa dr. sc. Anita Begić govorila je o Obiteljskom savjetovanju u okrilju Crkve. Naglasila je kako je savjetovanje pružanje pomoći i proces koji ima svoje faze. Sudionicima je predstavila rad Obiteljskoga centra, koji se sastoji u savjetovanju, prevenciji i edukaciji i bračnim susretima. Sudionike je, također, upoznala s kriznim intervencijama i zakonskim okvirima koji propisuju djelovanje u kriznim situacijama.

Trajni hod
Nakon predavanja uslijedila je plodna rasprava. U njoj je istaknuta potreba savjetovanja drugih ali i samosvijesti i otvorenosti oko vlastitoga prihvaćanja savjeta drugih, osobito laika. Na takav način vidjet će se trajni hod svih Kristovih vjernika u shvaćanju supružničkog i obiteljskog života vjere i njegova značenja za cijelu Crkvu. Napose je naglašena potreba neumornog nastavka pastorala obitelji na svim razinama partikularnih Crkava.

Biskup Petar sažeo je razmišljanja predavača i potaknuo svećenike na trajnu izgradnju koja pomaže stručnosti i vlastitom integritetu. Ukazao je i na potrebu trajnog odgoja za afektivnu i emocionalnu zrelost, zrelost u vjeri, odgovornost i toleranciju. Iznio je statističke podatke sklopljenih građanskih brakova i crkvenih ženidaba naglasivši kako je uzdrman zajednički život supružnika i kako treba budno paziti na vjernike koji su se našli u ovakvim životnim situacijama. Svećenike je potaknuo na predan rad u pastoralu braka i obitelji u biskupijama.

Prije plenuma, kako javlja CNAK, generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo, podsjetio je nazočne na pastoralne aktivnosti vezane za proslavu nebeskoga zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije Sv. Josipa i potaknuo svećenike da se odazovu na svečanost u mostarsku katedralu.

Pastoralni dan završio je zajedništvom oko obiteljskoga stola.

J.P., KT