Crkva koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a nalazi se uz glavnu sarajevsku gradsku  prometnicu, bila je ispunjena vjernicima koji su došli moliti zagovor Zaručnika Blažene Djevice Marije. Uz biskupa Tomu koncelebriralo je 16 svećenika, među kojima su bili: dekan Sarajevskog dekana preč. Mato Majić i fojnički arhiđakon i kanonik mons. Ante Meštrović.

Vjerničko mnoštvo na početku je pozdravio i izrazio dobrodošlicu župnik dr. vlč. Oliver Jurišić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Biskup je u prigodnoj homiliji, na temelju svetopisamskih čitanja i lika Sv. Josipa razmišljao o radu kao nastavku Božjega djela stvaranja, ljudskom pravu i obvezi te sredstvu u službi života i putu spasenja.

Najprije je ukratko progovorio o Zaštitniku hrvatskog naroda koji je „izabrao djelovati u šutnji za Isusa, koji je Božja Riječ“ te „biti u službi Isusu i Bogorodici“. Ocrtavajući lik ovoga svetca, uz ostalo, istaknuo je njegovu hrabrost, čestitost, razboritost, savjesnost i marljivost te na osobit način pravednost. Ipak, usredotočio se na temu rada koji je pravo i dužnost svakog čovjeka, a prethodi svakom ljudskom zakonu i dio su same čovjekove naravi, a utemeljenje imaju u Božjoj volji i Božjem zakonu. „Zato ih nikakva vlast smije uskratiti, već i ona treba biti poslušna onomu što Bog traži. Naime, kad je Bog, prema kršćanskom nauku, stvorio čovjeka 'na svoju sliku' (Post 1,27), istovremeno mu je dao u zadaću, da zemlju napuni i sebi podloži, da upravlja ostalim Božjim stvorenjima i da mu plodovi rada budu sredstva u službi života (usp. Post 1,27-29). Drugim riječima, čovjekova je čast, pravo i zadaća, da na ovom svijetu svojim radom privede kraju Božje djelo stvaranja. Odnosno, čovjek, dok radi, pomaže Bogu stvoritelju u dovršavanju stvaranja (usp. GS, 67)“, naglasio je biskup Vukšić te podsjetio na crkveni nauk koji kaže da se čovjek, „prikazujući Bogu svoj rad, pridružuje otkupiteljskom djelu Isusa Krista, koji je, radeći u Nazaretu vlastitim rukama, dao radu uzvišeno dostojanstvo“ (GS 67).

No, istodobno je istaknuo kako suvremeni čovjek često nailazi na problem nedostatka prilike za rad. „A i kada nađe posao, nerijetko je zakinut u svojim pravima. Ponekada je čak primoran raditi, a da mu se ne daje redovita i pravedna plaća. Nerijetko samo djelomično se registrira radni staž ili čak nikako. A nažalost, nisu nepoznate ni pojave gaženja zdravstvenih i mirovinskih prava te ugrožavanja ljudskoga dostojanstva. Ne poštuju se uvijek prava žene, majke i djece niti svima osigurava dovoljno odmora i slobodnoga vremena za obiteljski, kulturni, socijalni i vjerski život. Sve to je ne samo prekršaj zakona nego, prema crkvenom nauku, i težak grijeh“, upozorio je biskup naglasivši kako Crkva naučava zadaću civilne vlasti da, prema konkretnim prilikama, sa svoje strane pomaže ljudima naći priliku za dostatan rad. „Isto tako, vodeći računa o funkciji i produktivnosti svakoga, o stanju poduzeća i o općem dobru, rad valja tako nagrađivati, da se čovjeku osiguraju sredstva za dostojno materijalno, društveno, kulturno i duhovno življenje svoje i svojih (usp. GS 67). Sve drugo je nemoralno, neprihvatljivo i protiv etike društvenoga nauka Crkve. Stoga, zajedno s crkvenim učiteljstvom, a protiv svih zloporaba, ponavljamo također, da poslodavci u svakom društvu trebaju proces rada prilagoditi potrebama ljudske osobe i njezinim životnim odnosima. To ponajprije vrijedi za područje obiteljskoga života i osobito majčinstva. K tomu, interes za profitom i kapitalom, ili bilo koji drugi ideološki i gospodarski interes, ne smije biti iznad prava čovjeka, da radom razvija vlastite sposobnosti i svoju osobu (usp. GS 67)“, poručio je biskup Tomo te zaključio kako „tako radi tko nasljeduje primjer Sv. Josipa“.

Na kraju je župnik zahvalio svima koji su doprinijeli proslavi patrona i svima koji su po prohladnom vremenu došli na misu.

Inače, ova se župna zajednica za svoj patron pripremala trodnevnicom kada su mise predslavili: generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević, urednik Katoličkog tjednika vlč. Josip Vajdner, i kancelanr Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić.

KT