Posjet je započeo sastankom u središnjem uredu Caritasa Srbije. Bili su nazočni Darko Tot i Ana Savić, a iz BiH su sudjelovali s. Kata Ostojić, Irma Araranković i Katarina Ivanko iz Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije; Zrinka Majstorović i Darja Čobanović iz Caritasa hercegovačkih biskupija; Nikica Prskalo i Tanja Valentić iz Caritasa biskupije Banja Luka. Goste iz BiH predvodila je djelatnica Caritasa BiH Dijana Muzička, a razgovarali su s ravnateljima i djelatnicima iz mreže Caritasa u Srbiji: nacionalni, nadbiskupijski i župni Caritasi.

Na sastanku je predstavljeno djelovanje Caritasa Srbije i njegove poteškoće i o prepreke u radu, kao i primjeri dobre prakse tijekom rada s migrantima s istoka. Najviše pozornosti  posvećeno je primjerima dobre prakse koji mogu biti od pomoći u djelovanju Caritasa u BiH. Bh. izaslanstvo primio je i ravnatelj Caritasa Beogradske nadbiskupije Miloje Veljić, a sastanak je imao cilj ponuditi više informacija o operativnom djelovanju s nadbiskupijske razine s obzirom na migrantsku situaciji.

Svoje iskustvo i znanja o radu i djelovanju Caritasa cijeli tim Caritasa Beogradske nadbiskupije velikodušno je pretočio u zanimljivu priču o ovoj važnoj tematici. Bh. delegacija uputila se i u dva kampa u kojima Caritas djeluje već dvije godine. Prva destinacija bio je kamp u Krnjači nadomak Beograda, gdje živi veliki broj obitelji s djecom i samaca. Caritasov primjer dobre prakse kao na primjer usluga pranja rublja za migrante. Pokretni „vešeraj“ upošljava dvoje ljudi koji za migrante peru, suše i slažu čisto rublje na ponovno korištenje.

Vešeraj ima svoje radno vrijeme i do sada jako dobro funkcionira. Osim toga u Krnjači Caritas provodi kreativne radionice tijekom kojih djeca, mlade djevojke i žene provode vrijeme u heklanju, pletenju i drugim oblicima kreativnog rada. Domaćini su goste odveli i u potpuno drugi tip kampa u Obrenovcu s više od 600 samaca. To je bivša vojarna koju su morali prethodno sanirati i rekonstruirati za potrebe boravka i življenja. Caritas u Obrenovcu ima teretanu u kojoj mladi ljudi provode svoje slobodno vrijeme. Tu je i vešeraj stacionarnog tipa, a u kojem rade dvije osobe.

Studijski posjet završen je obilaskom kampa Bogovađa kod Valjeva i sastankom u Caritasu Valjevo. Kamp zbrinjava blizu 100 ljudi – djeca, žene i manji broj muškarca. Kamp je preuređeni ljetnikovac Crvenog križa koji je dan na raspolaganje Komesarijatu za pitanja migranata i izbjeglica u Srbiji. U kampu Caritas radi s djecom, ženama i mladim ljudima. Otvoren je tzv. „Social caffee“ – kafić s internetom i računalima za stanovnike centra. Ovaj kafić ima svoja pravila korištenja prema kulturi i tradiciji ljudi koji borave u kampu. Otvorenog je tipa pa ga koriste i žene i muškarci. Osim kafića, Caritas je otvorio i prostor u kampu za rekreaciju (zumba, fitnes i druge aktivnosti koje se mogu provoditi u zgradi), ali i prostor za kreativne radionice za djecu.

Uslijedio je posjet župnog Caritasa Valjevo koji je prvi reagirao dolaskom prvih migranata/izbjeglica u Srbiju u okolici tog grada. Izaslanstvo je oduševio ravnatelj Caritasa Valjevo Radoslav Ljubičić sa suradnicima, jer je osim prigode za razmjenu iskustava u radu s migrantima/izbjeglicama pokazao djelatnicima iz BiH uspjeh jedne župne zajednice od 12 vjernika, te utjecaj i rezultate predanog rada u izgradnji župnog Caritasa.

Nakon povratka iz Srbije održan je 23. svibnja žurni sastanak Caritasa u BiH u Sarajevu u Nadbiskupijskom centru mladih Ivan Pavao II. Nakon posjeta Caritasu Srbije želja je bila planirati djelovanje u migrantskoj krizi na prostoru BiH. Uz djelatnike koji su boravili u Caritasu Srbije sastanku su nazočili ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević i voditelj Caritasa Italije u BiH Daniele Bombardi.

Na sastanku se govorilo o trenutnoj situaciji u BiH, reagiranju državnih struktura na svim razinama, zatim partnera kao i o utiscima studijske posjeta Caritasu Srbije. Brojni su dojmovi i puno toga je naučeno od Caritasa u Srbiji na svim razinama: nacionalnoj, biskupijskoj i župnoj. Nazočni su se složili kako su važne četiri stvari na koje Caritas u BiH treba obratiti pozornost: pozicioniranje Caritasa s obzirom na djelovanje u kampu i izvan njega, dobro planiranje i zagovaranje uz kvalitetne pripreme, iskustvo koje je pokazano riječju i djelom preko djelatnika Caritasa u Srbije kao i definiranje potreba i aktivnosti prema aktualnim potrebama. Svi sudionici su podijelili svoja razmišljanja o mogućnostima za djelovanje kako u kampovima tako i izvan njih.

U idućem razdoblju Caritasovi djelatnici svoje dojmove iz Caritasa u Srbiji i glasna razmišljanja na sastanku predstavit će ravnateljstvu svojih nad/biskupijskih Caritasa u BiH kako bi se na najbolji način pristupilo ovoj problematici. Svako djelovanje bit će planirano i koordinirano sa svim akterima kao konkretni odgovor Caritasa u BiH na migrantsku situaciju u BiH.

KT / caritas.ba