Misu je predslavio profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. vlč. Mario Bernadić uz koncelebraciju šestorice svećenika među kojima su bili kancelar preč. Mladen Kalfić i počasni predsjednik HKD Napredak mons. Franjo Topić. Sudjelovale su sestre Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog na čelu s provincijalnom poglavaricom Provincije Majke Divne – Sarajevo s. M. Julijanom Djaković, redovnice drugih kongregacija te vjernici glavnoga grada.

Nazočne je na početku pozdravio preč. Kalfić zahvalivši sestrama što neumorno organiziraju obilježavanje ovoga Dana te održavaju živim potrebu okupljanja zdravstvenih djelatnika. 

Bolest je obilježje civilizacije

U prigodnoj propovijedi dr. Bernadić je uvodno istaknuo kako su bolest i nemoć ljudske stvarnosti, puno prisutnije u životu nego što se to uopće pomišlja. U tom smislu spomenuo je statistike različitih bolesti te naveo kako na svijetu samo od dijabetesa boluje više od 460 milijuna ljudi, od toga 59 milijuna u Europi; svaka treća osoba na Zapadu danas umire od neke komplikacije povezane s kardiovaskularnim oboljenjima; na svijetu godišnje samo od upale pluća umire dva milijuna ljudi, a od toga 800 000 novorođenčadi. "Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) europske komisije za 2020. godinu, samo na prostoru EU-a zabilježeno je 2,7 milijuna novih slučajeva raka, a te iste godine čak 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s tom bolešću", rekao je vlč. Mario te naveo statistike glede depresije i "civilizacijskih" bolesti.

"No i pored svega ovoga, neki vidljiv napredak ipak postoji. Recimo, u Rimskom Carstvu je prosječni životni vijek za čovjeka iznosio mizernih 20 godina, i sve tamo do sredine 19. st., ovaj je bio jedva nešto malo viši od 30 godina. Danas se, naspram ovoga, živi ipak mnogo duže. Na našim prostorima oko 75 godina, a u razvijenim zapadnim zemljama čak 80. Procjenjuje se da je ovakav pozitivan pomak glede prosječnog životnog vijeka ostvaren osobito zbog velikog napretka kirurgije, ali i prednatalne kao i postnatalne skrbi, jer od svih tih dojučerašnjih smrti najčešće su umirala upravo novorođenčad i mala djeca", kazao je dr. Bernadić te težište stavio na percepciju same bolesti.

Isusovim tragom

"Nitko normalan ne očajava zbog neke usputne gripe, manjeg operativnog zahvata ili sitnije ozlijede. Štoviše, neki u ovakvim situacijama znaju reći kako im je baš dobro došlo da se konačno malo odmore. No, s druge strane, zloćudna bolest je ona koja mijenja manje-više sve. Unutar jedne obitelji sve se počinje vrtjeti oko nje, i tada čovjek gubi onih svojih uobičajenih stotinu želja i preostaje mu samo još ona jedna jedina: da ozdravi i ponovno bude zdrav", spomenuo je propovjednik primijetivši kako u takvim situacijama oboljeli čovjek izgubi čak i svoje ime, a ostaje mu njegova bolest i izlaz koji traži u vjeri. U tom duhu vlč. Mario je usredotočio misli na Isusa Krista i njegov odnos prema bolesnicima te ukazao na nužnost skrbi za tu kategoriju ljudi. "Posjet teškom bolesniku kudikamo nije niti treba biti neki veseo događaj. To je naprotiv bila i ostala katarza, ali spasonosna katarza svakom onom koji joj se hrabro prepusti. Katarza, u kojoj susrećemo samog izranjenog Gospodina, koji nam zatim - k'o s drva križa 'dobrom' razbojniku - obećava raj, i to raj već danas", kazao je dr. Bernadić te pozvao: "Usudimo se stoga slijediti raspetog Gospodina kroz uzornu brigu i svijest o našoj bolesnoj braći i sestrama."

Trideset godina Svjetskog dana bolesnika

Nakon svete mise, po već uhodanom običaju, sestre pozvale nazočne na druženje uz zajedničku večeru.

Podsjetimo, Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače. Ustanovio ga je Sv. Ivan Pavao II. 1992., kako bi potaknuo ljude različitih vjeroispovijesti da promisle o svojim mogućnostima u brizi i njezi oboljelih. Namjera je i zahvaliti svima koji skrbe o bolesnicima – zdravstvenim, socijalnim, vjerskim i mnogim drugim djelatnicima i volonterima koji su u središte svoga djelovanja stavili bolesnika i njegove potrebe. Kao datum obilježavanja Svjetskog dana bolesnika izabran je 11. veljače, kad se u Katoličkoj Crkvi slavi spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske, budući da je marijansko svetište u Lourdesu poznato po brojnim čudesnim ozdravljenjima, postalo velikim okupljalištem bolesnika koji se ondje dolaze moliti.

KT