Misu u novoj crkvi, čija je gradnja i uređenje pri završetku, slavio je svećenik na službi u Slavonskom Brodu i ovogodišnji dijamantni jubilarac fra Domagoj Šimunović.

Uz župnika fra Mirka Filipovića u koncelebraciji su bili: derventski dekan fra Ivan Marić, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić, umirovljeni svećenik Riječke nadbiskupije i povratnik u Bijelo Brdo mons. Pero Zeba, domaći sinovi fra Ilija Jerković i vlč. Miro Tomas i grkokatolički župnik u Derventi vlč. Franjo Sitnik.

Nasljedovati Sv. Franju uzimanjem svog križa

Ocrtavajući život i djelo Sv. Franje i njegove porukama koje su važne za život kršćana fra Domagoj je u propovijedi naglasio kako originalnost toga velikog sveca Katoličke Crkve nije u načinu na koji je razumio Evanđelje, nego u načinu na koji je živio, što je bilo i pravilo Manje braće – Opsluživati Evanđelje Isusa Krista.

„Franjo je želio živjeti cjelovitog Gospodina Isusa Krista koji se učinio malenim, poniznim i siromašnim. Svu djelatnost svoga života oblikovao je po uzoru Krista. Razmatrao je ljubav Krista, koji se potpuno darovao Bogu i čovjeku i dopuštao da ga ona posve obuzme. Promatrajući njegovu ljubav u betlehemskoj štalici napravio je prve jaslice, čiju smo 800-tu obljetnicu proslavili prošle godine“, pojasnio je na početku homilije fra Domagoj.

Zapitavši se u čemu ga današnji kršćani mogu  nasljedovati pojasnio je: „Nasljedovati Sv. Franju možemo uzimanjem svoga križa, onako kako ga je on uzimao, bez kolebanja i radosno unatoč poteškoćama. Franjo je Isusa nosio u srcu, u ustima, rukama, u svim udovima svoga tijela, razgovarao je s njima kao s prijateljem, oplakivao je njegovu muku te je stoga i dobio na svome tijelu svete rane, koje su često krvarile. Sakrivao ih je Sv. Franjo, noseći ih bez gorčine, bez očaja. I mi često nosimo na svoje tijelu rane kako tjelesno još više one duhovne. Kako ih mi nosimo, pogađaju li nas rane drugih ili smo hladni prema njihovoj patnji? Nanosimo li mi rane drugima?  Sveti Franjo svima nam je uzor kako ljubiti Krista. Često je ponavljao da Ljubav nije ljubljena. On nam je primjer nam kako ljubiti Boga, bližnje, napose one u potrebi“.

Oduševljen tolikim vjernicima u novoj crkvi napose onima u narodnim nošnjama pohvalio ih je što njeguju i čuvaju tradiciju i baštinu svoga kraja te ukazao na važnost čuvanja svojih korijena.

„Vi koji ste ovdje, vi koji ste odjenuli narodne nošnje pokazujete da korijen nije uništen. Umjetničko blago 1 200 primjeraka najvećih umjetnika Hrvatske koje je prikupio naš franjevac pok. fra Andrija Zirdum, hrast koji ovdje stoji 410 godina, redovnice, redovnici, svećenici, liječnici, političari ovdje iznikli pokazujete kako korijen nije uništen, kako iz njega niču nove mladice. Zato je važno biti svjestan one izreke: 'Sve mi uzmite ali korijen mi nemojte dirati!' Tu nam pomaže naš Sv. Franjo“, zaključio je na kraju fra Domagoj.

Zahvala donatorima i jubilarcu

Župnik fra Mirko je na kraju mise zahvalio svim donatorima koji pomažu dovršenju gradnje nove župne crkve i ostalih objekata, napose svojim župljanima. Kako predvoditelj slavlja fra Domagoj ove godine u studenom slavi svoj dijamantni jubilej, 60 godina svećeništva, fra Mirko mu je zahvalio kako na upućenim poticajnim riječima tako i na svakoj dosadašnjoj pomoći napaćenom posavskom kraju.

„Fra Domagoj je legenda kako slavonskog tako i kraja naše Bosanske Posavine. On je baš redovnik po primjeru Sv. Franje. Osnovao je u Slavonskom Brodu klasičnu gimnaziju, u kojoj je dugo godina bio profesor. Uvijek je bio blizak narodu, spreman pomoći napose u vrijeme i poslije zadnjega rata kako nama svećenicima tako i ostalim vjernicima“, istaknuo je župnik.

Liturgijsko slavlje animirao je zbor Svete Male Terezije iz Kutjeva s voditeljem Pilom Miškićem.

Na misi je sudjelovalo više od 1 000 vjernika, među kojima su bili i predstavnici društveno političkih vlasti: domaći sin slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara te predstavnici hrvatskog naroda u BiH Josip Jerković, Davor Čordaš i Marijan Kljajić.

Topao sunčani jesenski dan omogućio je vjernicima, koji nisu stali u crkvu, da sudjeluju na slavlju u crkvenom dvorištu, gdje je nakon mise zaigralo veliko bosansko kolo. Pod velikim šatorom domaćini su pripremili ručak za sve. Brojni vjernici bili su odjeveni u narodne nošnje.

I ove je godine održana 20. po redu Međunarodna smotra folklora na kojoj je nastupilo šest kulturno-umjetničkih društava iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Smotru je otvorio gradonačelnik Duspara. Voditelj Anto Miloš najavio je prvo svoje Žeravčane – članove Zavičajnog kluba Žeravac. Potom su nastupili: KUD Brodski biseri iz Bosanskog Broda, KUD Zavičajno društvo Rama iz Pleternice, HKD Podgoračani iz Podgorača, zbor Sv. Male Terezije iz Kutjeva i HKUD Tamburica Koraće.

Bio je to veliki događaj za žeravačku župu kojoj je to 27. poslijeratna vanjska proslava svetkovine Sv. Franje, a 26. godišnjice djelovanja ZK Žeravac i 21. obljetnice osnivanja Folklorne skupine Žeravac.

U organizaciji Udruge za rekreativno, cestovno i planinsko trčanje i hodanje, TK Brace Slavonski Brod i Zavičajnog kluba Žeravac, dan ranije, u subotu, 5. listopada održan je19. Međudržavni maraton, kojim su sudionici 9 trkača i jedan biciklista te dva pješaka prešli 25 kilometara povezali dva franjevačka samostana, u Slavonskom Bordu i Žeravcu. Blagoslovio je na početku ispored brodskog samostana fra Domagoj Šimunović. Trčeći kroz nekoliko mjesta – Bosanski Bord, Kričanovo, Donje i Gornje Kolibe, Umku, Grk, Kruščik i Čađavicu stigavši u predvečerje u Žeravac sudjelovali su na večernjoj misi. Želja je organizatora bila je na taj način potaknuti sportski život, povratak i opstanak na području župe Žeravac.   

Inače, župa Žeravac, smještena nedaleko od Dervente pokraj glavne prometnice u smjeru Slavanskog Broda, kao mjesna kapelanija odvojena je od Plehana 1856. i od tada vodi matice. Župom je proglašena 1862.

B. Lukačević, M. A., KT