STOLAC

Simpozij o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji


Iz pravne strukture partikularne Crkve vidljivo je da Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji više od tisuću godina, a da je bez vlastita pastira kao dijecezanskog biskupa 200 godina pod izgovorom da je na području biskupije malen broj vjernika.

Simpozij Trebinjsko-mrkanska biskupija za vrijeme posljednjeg biskupa ordinarija Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega održan je 13. svibnja u pastoralnom centru Trebinjsko-mrkanske biskupije Sarsenterum u Stocu. Simpozij je upriličen prigodom 200. obljetnice biskupove smrti, a okupio je brojne stručnjake, nositelje lokalne vlasti, svećenike i narod.

Mr. sc. Nikola Menalo s Teološko-katehetskog instituta u Mostaru tom prigodom održao je predavanje Pravni položaj Trebinjsko-mrkanske biskupije te je tom prigodom kazao da Trebinjsko-mrkanska biskupija trenutačno ima 28 prezbitera, od kojih je 25 djelatnih na 14 župa. Dakle, po dvojica svećenika na jednu župu. Pridodao je da statistika iz 2017. kaže da Trebinjsko-mrkanska biskupija broji 18 578 vjernika u 5 417 obitelji, odnosno po župi 1 327 vjernika kada bi se ravnomjerno rasporedilo.

Mlađe biskupije imaju biskupa

„Iz pravne strukture partikularne Crkve vidljivo je da Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji više od tisuću godina, a da je bez vlastita pastira kao dijecezanskog biskupa 200 godina pod izgovorom da je na području biskupije malen broj vjernika. Tijekom povijesti na području iste biskupije bio je manji broj katolika. Druge biskupije po svijetu imaju jednak broj vjernika, a osnovane su u 20-om stoljeću i uzdignute na rang biskupije. Spomenuti ću biskupiju u Badulli, na Šri Lanci koja je ovih dana aktualna, a koja ima 18 160 katolika. Iz tog se primjera vidi da broj vjernika ne bi trebao biti problem, posebice jer biskupija postoji, najstarija je u hrvatskom narodu, nalazi se na međi između istoka i zapada“, naveo je u zaključku predavanja Menalo.

Ponovio je da Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji više od 1000 godina sa svim bitnim elementima jedne partikularne Crkve, a 200 godina nema vlastita pastira.

Mons. dr. sc. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski govorio je ovom prigodom više o biskupima Trebinjsko-mrkanske biskupije, njezinu prvom spomenu, postojanju i nastajanju, ali i teritoriju na koji se prostire. Kazao je da nikada u tisuću godina Trebinjsko-mrkanske biskupije nije poznat nijedan dokument u kojem bi se ukinuo naslov biskupije, niti ima dokumenta kojim bi se biskupija reducirala na niži stupanj.

Nasuprot tome, istaknuo je, danas je na svijetu 2 220 „pokojnih“ biskupija, koje postoje samo u naslovu, a jedna od njih je biskupija Sarsenterum, koja je postojala na području Stoca, a danas je samo naslovna, tj. titularno dodijeljena 2009. biskupu Petru Rajiću, koji je rodom iz Dračeva, a apostolski je nuncij u Angoli. Suprotno pokojnim, kako ih nazva biskup Ratko, postoji i oko 4 500 živih biskupija. Takva je i Trebinjsko-mrkanska biskupija, koja se, kazao je biskup, prostire na dva – međusobno nedodirljiva područja.

 Pod biskupijom i otoci u Hrvatskoj

Trebinjska se prostire od Trebišnjice do Neretve, odnosno od Stjepan Krsta do Neuma, ranije od Foče do Neuma. „Mrkanska obuhvaća tri otoka – Supetar, Bobaru i Mrkan. Supetar – Sv. Petar, Bobara - Sv. Barbara i Mrkan – Sv. Markan, odnosno Sv. Marko. Tijekom vremena dodavani su otok Molnat i još neki posjedi na kopnu. Nad otocima je uvijek postojala jurisdikcija mrkanskoga, ili mrkansko-trebinjskog biskupa. Sukladno tome, da tamo ima stanovnika, biskup trebinjsko-mrkanski bi mogao imenovati župnika na sred Supetra, Bobare ili Mrkana, ispričao je, među ostalim, biskup.

„Iako je to na području Hrvatske tako je nekako ispalo da po mrkanskoj biskupiji trebinjski biskup nije član Biskupske konferencije Hrvatske. Tako ja, odmah nakon ovog predavanja trebam poći u Zagreb na zasjedanje tamošnjih biskupa, ali ne kao predstavnik mrkanske biskupije, nego kao delegat Biskupske konferencije BiH“, ispričao je biskup Ratko.

K.Perić/KT