Slavljena sveta misa na Kaštelima – planinskom utočištu franjevaca


Stotine katolika iz Busovače, Fojnice i Kiseljaka hodilo je 30. svibnja na obronke planine Zahor, na lokalitet Kaštele – srednjovjekovno planinsko utočište franjevaca i katolika središnje Bosne.

Foto: Robert Marić

Foto: Robert Marić

Euharistiju je predslavio fojnički gvardijan fra Mirko Majdandžić uz koncelebraciju šest svećenika.

Inače, na obroncima planine Zahor, na tromeđi općina Busovače, Kiseljaka i Fojnice, iznad mjesta Milodraž, nalaze se tragovi starog grada Kaštela, koji se u dokumentima spominje već u 15. stoljeću, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1158 metara, piše na portalu grad-busovača.com. Ova tvrđava, pored Kozograda, nalazi se na najvećoj nadmorskoj visini od svih starih gradova u Bosni.

Podsjetimo, katolici su se prije više od 500 godina morali skrivati u planinskim mjestima kako bi ispovijedali svoju vjeru i sačuvali se od terora osmanske vlasti i osvajača. Prema predanju, u pećinama su se skrivali fratri na čelu s fra Anđeom Zvizdovićem, odakle je on sišao na Milodraž da primi 1463. od sultana Muhameda II. povelju zvanu Ahdnama.

Zanimljivo, većina ljudi je mislila da Kaštela pripadaju općini Fojnica, uključujući i fra Nikicu Vujicu, bivšeg gvardijana fojničkog samostana, koji je još za vrijeme svog mandata pokrenuo inicijativu za proglašenjem ovog lokaliteta nacionalnim spomenikom. Međutim, na samom početku otkrio je da lokalitet katastarski pripada općini Kiseljak.

Ono što se danas može vidjeti, stari grad Kaštel predstavljaju, u stvari, tri veće pećine, koje se nalaze duboko u stjenovitom dijelu planine Zahor. Pećine, odnosno njihovi otvori su većeg obima, tako da je moguće da u jedan otvor stane od 40 do 50 ljudi. Dva ulaza u dvije pećine nalaze se jedan pored drugog, a iznad njih, na nepristupačnom terenu, nalazi se treća pećina, do koje se mogu popeti samo oni vještiji i najhrabriji posjetitelji,

Ž.I., KT