Susretu je nazočilo 20-ak sudionika: svećenika, časnih sestara te laika koji animiraju pjevanje i sviranje u svojim župama. Nakon zajedničke molitve, riječi pozdrava uputio je vlč. Marko Stanušić, koordinator za crkveno-liturgijsku glazbu Vrhbosanske nadbiskupije. Isto je potom učinio i vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić. Ustvrdio je da je broj nazočnih sudionika jasan pokazatelj stanja zainteresiranosti za liturgijsko pjevanje i sviranje u ovoj mjesnom Crkvi te istaknuo kako je potrebna veća zauzetost svećenika na ovom području pastorala.

Marija u crkvenoj pjesmi

U nastavku susreta predavanje je održao dr. fra Slavko Topić, profesor liturgijske glazbe na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i gvardijan samostana na Bistriku, govoreći na temu: Marijanske pučke crkvene popijevke. U svom je izlaganju rekao da je crkvena pučka popijevka najjači i najbogatiji i najomiljeniji iskaz kršćanske ljubavi i pobožnosti prema Mariji. "I ovdje Hrvati, po zaista prebogatom repertoaru marijanskih popijevki, spadaju među prve u svijetu. U najnovijoj crkvenoj pučkoj liturgijskoj pjesmarici (PGPN, Zagreb-Sarajevo, 2003, 2008), što u glavnom, liturgijskom dijelu, što u dodatku, uvršteno je blizu 120 marijanskih popijevki; uz napomenu, da u brojnim popijevkama koje nisu izričito marijanske, Mariji je posvećena barem jedna strofa (adventske, božićne, korizmene, uskrsne i druge popijevke);  k tome dolaze brojni marijanski himni i antifone – tradicionalne i pučke", istaknuo je fra Slavko dodavši da ove pjesme odražavaju i crkveni nauk o Gospi.

Uz obnovljene katedralne orgulje

Nakon stanke uslijedio je drugi dio programa koji je održan na koru katedrale Srca Isusova. Najprije je vlč. Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice i predavač liturgijske glazbe na KBF-u u Sarajevu, predstavio nedavno obnovljene katedralne orgulje. Govorio je o tvrtki Heferer koja ih je 1885. godine sagradila, o povijesti samih orgulja, o njihovim odlikama, ali i o zadnjoj obnovi koja je trajala od 2014. do 2017. Posebnu pozornost posvetio je ugradnji tzv. midi sistema koji se zove Hauptwerk, preko kojega je, uz realne zvučne registre, moguće svirati i mnogobrojne semplovane (snimljene) povijesne instrumente koji su instalirani u touch screen prenosivo računalo, a koji preko zvučne kartice, pojačala i zvučnika sve te snimljene orgulje reproducira.

Potom je uslijedio polusatni orguljski koncert koji je izveo vlč. Marko na obnovljenim katedralnim orguljama koristeći i jedne i druge registre. Odabir skladbi je upravo bio takav gdje su do izražaja mogli doći solo registri. Na koncertu su izvedena djela: Louis Couperin (1626.-1661.): Chaconne g-mol; Johann Sebastian Bach (1685.-1750.) 2 koralna preludija: Herzlich tut mich verlangen, BWV 727 (Pred Tobom padam nice) i Liebster Jesu, wir sind hier, BWV 731 (Najdraži Isuse, mi smo ovdje); Louis J. A. Lefébure-Wély (1817.-1869.): Andante „Chœur de Voix Humaines“ - Himna časnih sestara (iz Meditaciones religiosas, op. 122 br. 7); Ennio Morricone (1928.): Gabriel's Oboe (iz filma Misija); Vangelis - Evangelos Odysseas Papathanassiou (1943.): Conquest of Paradise (iz filma: 1492: Osvajanje raja). Na ovom koncertu, uz prave orgulje, korištene su dvoje semplovane orgulje čuvenog francuskog graditelja orgulja Aristide Cavaillé-Colla: Caen - crkva abbaye Saint-Étienne (III manuala, Pedal, 55 registara); Pariz - crkva La Madeleine (IV manuala, Pedal, 58 registara).

Suradnja za "Magnificat"

Na kraju susreta bilo je još govora o predstojećem XVI. susretu liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije koji će se održati u subotu 14. travnja. Glavni urednik periodičnog glasila za liturgijsku glazbu Magnificat vlč. Marko Stanušić, pozvao je sve sudionike na suradnju u obliku pisanja prigodnih članaka, glazbenih izviješća pa i novih liturgijskih skladbi naglasivši, da će samo na taj način ovaj časopis biti još sadržajniji i bogatiji. Susret je završio zajedničkim objedom u bogoslovskoj blagovaonici.

M.S/ KT