Na svetkovinu Presvetoga Trojstva, 15. lipnja 2025. u sarajevskoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda, svečanom večernjom koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić započela je obnova ove crkve. Danas, malo više od godinu nakon ovoga – do kraja radova – zadnjega liturgijskoga čina u ovoj bogomolji, može se kazati kako radovi idu svojim predviđenim tijekom. Čemu je, dakako, presudno doprinijela potpora Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je potkraj svibnja odobrio 950 000 eura namijenjenih za obnovu.

Obnova je bila nužna

„Riječ je zapravo o drugoj tranši potpore Vlade Republike Hrvatske, u identičnom iznosu kao što je bio i onaj prvi. U biti, kompletan projekt obnove financira Hrvatska vlada, bez koje bi obnova bila nemoguća. A, bila je nužna, budući da nikakvih restauratorskih radova u njoj nikada nije bilo. Samo je neposredno nakon rata, 1996. sanirana šteta nastala ratnim djelovanjem“, kaže za nedjelju.ba rektor sarajevskog Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Ivan Rako, koji praktički na dnevnoj razini prati tijek restauracije.

Izvođač radova beogradska je tvrtka Koto, koja se, prije negoli će započeti radove u Sarajevu, dokazala uspješnom obnovom zagrebačkog muzeja Mimara i Hrvatskoga sabora te joj je i UNESCO svojevremeno povjeravao delikatne poslove obnove kulturnih spomenika od nacionalne važnosti. Preč. Rako ističe i veliku pomoć Federalnog ministarstva kulture i sporta, koji su se naročito angažirali na „papirologiji“, što je vrlo često gotovo jednako težak posao kao i sama obnova. Uz to, vrlo je važna suradnja sa stručnjacima za nadzor iz sarajevskog Arhitektonskog fakulteta.

Posveta poslije restauracije

„Obnova ide kako smo i planirali, tako da vjerujemo kako će do kolovoza sve biti završeno. Mali oprez u vezi s tim rokom je samo zbog toga što se radi isključivo o restauratorskim zahvatima koji su po svojoj prirodi iznimno osjetljivi. Kada sve bude gotovo, onda ćemo odrediti kada će biti čin posvete“, najavljuje preč. Rako.

Inače, unutrašnjost crkve – djela glasovitoga Josipa pl. Vancaša – dovršeno je 1896., s pet oltara i propovjedaonicom te kipovima izrađenim u tirolskoj radionici Ferdinanda Stuflessera. Rektor Rako nam kaže kako je ova isusovačka crkva zapravo muzej, jer joj interijer rese radovi: austrijskog slikara Josipa Kirklera, hrvatskog velikana Otona Ivekovića, koji ju je oslikao 1898. Uz njih, zidnu dekoraciju i freske izveli su: slovenska slikarica Ivana Kobilica, srpski slikar Anastas Bocorić i njemački umjetnik Karl Rihter.

I šesti oltar

Uz pet „Vancašovih oltara“ bit će dodan i šesti, slijedom odluka, tumači nam sugovornik, Drugog vatikanskog sabora održanog od listopada 1962. do 8. prosinca 1965., da svećenik tijekom euharistijske službe bude okrenut prema narodu. Taj se čin slavlja naziva versus populum (prema puku), za razliku od tradicionalnog ad orientem – prema istoku, odnosno oltaru.

Valja još napomenuti i kako je 11. ožujka 2011. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine graditeljsku cjelinu crkva svetih Ćirila i Metoda s Bogoslovijom proglasila nacionalnim spomenikom. Kada izvođači radova završe svoj posao, ova sjemenišna crkva, koju je nadbiskup Josip Stadler počeo graditi 1892. a dovršio i blagoslovio četiri godine poslije, bit će ne samo liturgijsko središte nego i dragocjeni dio kulturne baštine Sarajeva.

J.Vr.,KT