U suslavlju s ramskim gvardijanom bilo je osam svećenika među kojima domaći sinovi, nekadašnji provincijali Franjevačke provincije Bosne Srebrene i Hrvatske kapucinske provincije: fra Mijo Džolan i fra Jure Šarčević.

Uz mnoštvo Ramljaka, na misi su sudjelovali i hodočasnici iz Drinovaca.

Dijalog na temeljima istine

U prigodnoj propovijedi fra Andrija je istaknuo kako su se okupili kod Ramskoga križa "moliti da nas molitva pročisti od gorkih osjećaja i negativnih naboja koji se po ljudsku olako javljaju na ovim mjestima stradanja". "Došli smo obaviti dužno poštovanje svim ovim žrtvama. Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na njih ali i na cijenu slobode koju danas živimo ili, još bolje rečeno, koju izgrađujemo", istaknuo je gvardijan te poručio kako valja stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja, vraćanja povjerenja, te upozorio kako te važne životne postavke izgradnje mira počivaju na temeljima istine. "Ne može se graditi proces pomirenja i povjerenja bez nutarnje katarze koja se oslanja na onaj izričaj iz evanđelja gdje kaže Isus: 'Istina će nas osloboditi'", kazao je fra Andrija napominjući kako se nijedan zločin ne može braniti nego je nužno od svakog se zločina distancirati. Također, uputio je na potrebu poštivanja žrtve. "Nitko nema prava vrijeđati žrtve onih koji su komade svoga tijela ugradili u tu grudu - tu grudu koju Ramom zovemo. Ona jest posvećena tolikim žrtvama. Ako to ne znamo poštovati onda u nama nema ni ljudskog, ni vjerničkog ni nacionalnog dostojanstva", naglasio je napomenuvši kako pravi dijalog vodi pomirenju koji počiva na poštovanju istine.

Tko njiše kolijevku - njiše budućnost

Potom je ukazao kako je izabrani židovski narod doživljavao svoju domovinu kao dar Božji. "Ona im je sveta zato što ju je Bog darovao jer u njoj počivaju i grobovi njihovih pokojnika", rekao je gvardijan Jozić i tu sliku prenio na današnje vrijeme.

"Nama ne treba mitologija niti lažna ideologija o domovini. Mi trebamo na stvarnosti prepoznati sebe i svoje korijenje. Zato iz vjerničkog srca, puni pouzdanja u Boga, dižemo glas protiv svakog manipuliranja žrtvama ratova. Mi ne trebamo umnažati broj žrtava da dobijemo svjetsku naklonosti, kao što se to radi; ne trebamo samilost velikih koji ne znaju prepoznati bol malih; mi moramo sami sebe vrjednovati - svoje voljeti i iz toga graditi poštivanje drugih i drugačijih", poručio je fra Andrija te istaknuo kako nevine ramske žrtve "kao da nam danas poručuju: volite život, ne bojte se života". "Tko njiše kolijevku - njiše budućnost svoga naroda", rekao je i uputio na nužnost poštivanja Božjih zakona, a u prvom redu dana Gospodnjega i svete mise.

Završno je potaknuo sve medije koji izgrađuju javno mnijenje da prenose nadu jer "sloboda ne znači gaziti bez odgovornosti čovjeka: istinu prenosite, ali čovjeka ne ubijajte".

Na kraju misnoga slavlja kojega je prenosila RTV Herceg-Bosna, fra Andrija je podsjetio kako je dan prije održan znanstveni skup Rama u II. svjetskom ratu i poraću na kojemu je ipredstavljen zbornika radova s ovog skupate jezahvalio svima koji su pomogli u organizaciji.

Poslije mise izmoljeno je opijelo za sve stradale Ramljake u svim ratovima.

Krvavi listopad 1942.

Valja spomenuti kako je kroz povijest, Rama često doživljavala tragedije, razaranja i paljevine. Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942., kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji Alfa, u tri dana svoga divljanja na ovdašnjem prostoru pobili više od tisuću ljudi.

Nakon vremena kada se nije smjelo javno spominjati žrtve, posebno ove iz 1942., ramski franjevci, zajedno s narodom, započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Tako, svake godine, početkom listopada, dvorište franjevačkog samostana na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1 529.

KT/ rama-prozor.info