Rim

Vlč. Miodrag Brkan postigao magisterij iz kanonskog prava


Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Miodrag Brkan, pitomac Papinskog zavoda Sv. Jeronima, magistrirao je iz područja crkvenoga prava u četvrtak 22. lipnja na Papinskom sveučilištu Santa Croce u Rimu.

Piše: Marko Škraba/KT

Magisterij iz crkvenog prava na Fakultetu kanonskog prava ovog Sveučilišta sastoji se od dva dijela. Prvi dio je magistarska radnja koju je vlč. Brkan završio i predao na ocjenu 28. ožujka, a drugi dio je usmeni ispit koji obuhvaća gradivo iz trogodišnjega postdiplomskog studija kanonskog prava. Ispit je polagao pred ispitnim povjerenstvom koje su sačinjavali prof. Eduardo Baura, prof. Pablo Gefaell i prof. Antonio S. Sánchez-Gil.

Magistarsku radnju s temom Il rapporto tra francescani e vescovi nella diocesi Mostar-Duvno (Odnos franjevaca i biskupa u biskupiji Mostar-Duvno) vlč. Brkan izradio je pod vodstvom prof. José Antonio Araña.

Tema radnje obrađena je u tri poglavlja.

U prvom donosi povijesne prilike koje su obilježile odnos između franjevaca i biskupa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji: pitanje podjele župa i pregovore biskupa Čule s provincijalom glede toga. U ovom poglavlju vlč. Brkan također piše o izbijanju „Hercegovačkog slučaja“ u povodu izvršavanja dekreta Svete Stolice 1968. godine.

U drugom poglavlju govori se o dekretu Romanis Pontificibus kojega je izdala Sveta Stolica i u kojem su donesene odredbe u vezi s podjelom župa u Hercegovini, ali pri tom pridržava sebi pravo da uvijek može drukčije odrediti s obzirom na ovu podjelu. U ovom poglavlju također se govori i o papinu pismu upućenom biskupu i provincijalu, te o provincijalovu negiranju dekreta.

U trećem poglavlju rada vlč. Brkan razlaže o kaznama za provincijala i za pojedine franjevcima, te o današnjoj situaciji u vrijeme biskupa Ratka Perića.

Napominje kako je u vezi s poslušnošću General Franjevačkog reda poslao pismo provincijalu, na što je ovaj negativno reagirao te pisao Papi, a potom je General reda svrgnuo Provincijalnu upravu i pet definitora.

Cilj rada je pravno pokazati na temelju Kodeksa iz 1917. i Kodeksa iz 1983. te pojedinih drugih crkvenih dokumenta, temu premještaja redovnika s jedne župe na drugu, a također ukazati na važnost njihove poslušnosti kako biskupima tako i redovničkim poglavarima.