Banja Luka

Započelo 70. redovito zasjedanje BK BiH


U zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 13. srpnja započelo je 70. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog Vinka kard. Puljića, predsjednika BK-a BiH.

Zasjedanje je okupilo sve članove BK-a BiH osim biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića koji je poslao svog delegata jer se trenutačno nalazi u Rimu. Na zasjedanju sudjeluju: delegat Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Nikola Kekić, vladika križevački; predsjednik Međunarodne biskupske konferencije mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski; te delegat Slovenske biskupske konferencije (SŠK) mons. Anton Jamnik, pomoćni biskup ljubljanski. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju poruku, objavljeno je na mrežnim stranicama BK BiH.

Zahvaliti Bogu

Pozdrav i dobrodošlicu svima uputio je biskup domaćin mons. Franjo Komarica zahvalivši svima koji će moći ostati u Banjoj Luci i 15. srpnja na liturgijskom slavlju, na blagdan Sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja i patrona Banjolučke biskupije i katedrale.

„Zajedno ćemo zahvaljivati Bogu za dar vjere i vjernosti Kristu njegovih vjernika, redovnica i svećenika u ovoj biskupiji, te moliti Božju zaštitu, pomoć i utjehu za budućnost ove biskupijske zajednice“, kazao je biskup Komarica te podsjetio na nekoliko najznačajnijih događanja u Banjolučkoj biskupiji posljednjih mjeseci.

Potom je kardinal Puljić pozdravio sudionike napominjući da je zasjedanje na određeni način jubilarno jer je 70. redovito od početka zajedničkog rada. Napominjući da se neće posebno baviti društveno-političkom stvarnošću, kazao je da ne može ignorirati klimu koja nastaje zlobnom strategijom da se što više oblati Crkvu jer je iz rata izašla dostojanstvena u borbi za pravdu i mir.

Ukazati na nepravdu

Podsjetio je na stari udbaški stil da se unese međusobna podjela i nepovjerenje optužujući pojedine biskupe kao suradnike UDBA-e, kao što su to, naveo je, filmom zlobno uradili s pokojnim biskupom mons. Pavlom Žanićem i sadašnjim biskupom u Mostaru mons. Ratkom Perićem.

Rekao je i da pojedini moćnici žele ušutkati i biskupa Franju da ne ukazuje na nepravde kao i da osobno doživljava lažne optužbe u vezi s obnovom kuća. „Najnovija je optužba da bi se davno riješilo političko pitanje u Bosni i Hercegovini kad ne bi bilo bosanskih Hrvata. Iako o tome ne želim opširnije govoriti, ipak ne mogu to ne spomenuti jer su me upozorili da će se krenuti s takvom strategijom. Iako su bosanski Hrvati, posebno u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, od cjelokupnog hrvatskog bića vjerojatno najviše prognani i najviše propatili u nedavnom ratu i poraću kao žrtva raznih političkih igara, uporno ih se želi do kraja obespraviti čak i sa strane onih koji bi morali prvi stati u njihovu obranu i pomoći im u ostanku, povratku, obnovi i ostvarenju svih ljudskih i građanskih prava unutar Bosne i Hercegovine i unutar svog hrvatskog naroda“, kazao je kardinal Puljić.

„Unatoč svemu, želim reći da gotovo svakodnevno susrećem tolike plemenite, mudre i dobre ljude koji nisu dopustili da im zatruju srce. Tada s Isusom uskliknem: „'Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima'. U tim trenucima osjetim da Bog svoju moć i veličinu pokazuje upravo po tim osobama koji su u ljudskim očima maleni, ali su u očima Božjim veliki. Ova divna zemlja BiH koju nam je Bog u svojoj dobroti izabrao da se u njoj rodimo i u njoj živimo, puna je takvih malenih, a velikih... Po njima će Bog dati da mnogi krajevi ponovno procvatu životom koliko god to trenutno izgledalo beznadno“, poručio je, između ostalog kardinal.

Značajne teme

Pozdravnu riječ svima uputio je i biskup Kekić u svoje ime kao ordinarij grkokatolika u BiH i događaje na području HBK-a. Svoj pozdrav uputio je i biskup Nemet te pobliže upoznao biskupe s nekim značajnim temama. „Jezik je isto problem za nas sve: s jedne strane za Konferenciju, još se govori hrvatsko-srpski, ali dolazi vrijeme, kada će to biti nemoguće. Što se tiče liturgijskog jezika u Srbiji, polako dolazimo do problema srpskog kao jezika komunikacije. Sve više Mađara, Čeha, Bugara ne govori svoj materinji jezik, nego jezik sredine i škole, a to je srpski. Hrvatske liturgijske knjige nisu baš uvijek razumljive za naše vjernike. Najveći problem je iseljavanje, a to važi za sve države na ovom terenu (čak i za Katolike-Albance na Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji)“, kazao je mons. Nemet.

U svom pozdravu biskup Jamnik je izvijestio o glavnim zbivanjima u životu Crkve u Sloveniji. Podsjetio je da su 3. listopada 2016. u Hudoj jami (Laško) započele simbolične javne sahrane 800 do sada iskopanih žrtava tamošnjega masovnoga gubilišta i ukopa na groblju Dornava kod Maribora. Spomenuo je i brojna druga važna crkvena događanja u Sloveniji.  

KT