pet, 03. studenoga 2017. 12:21
U petak, 3. studenog , u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, započelo je 71. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Pod predsjedanjem nadbiskupa vrhbosanskog metropolita Vinka kard. Puljića, predsjednika BK BiH sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije te delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski.
Tijekom prijepodnevnog dijela zasjedanja, s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
Kako javlja kta riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je kardinal Puljić napominjući da su „u proteklom razdoblju od našeg 70-og zasjedanja, održanog sredinom srpnja ove godine u Banjoj Luci, društveni život u BiH obilježile brojne političke napetosti i intrige, koje su stvarale negativnu klimu u javnosti i urušavale nadu ljudima ove zemlje“.
Posjetio je i na objavljene statističke podatke prema kojima je u zadnjih pet godina iz Bosne i Hercegovine odselilo oko 150 000 ljudi. Također je spomenuo zabrinutost Hrvata zbog neravnopravnosti s druga dva naroda u BiH.

„Mnogi Hrvati, koji su u ogromnoj većini katolici, u nekim dijelovima BiH bolno doživljavaju da nemaju svojih predstavnika u vlasti pa se osjećaju otpisani kao narod i na margini života. Ne bi smjela biti važnija stranka od naroda koji želi biti ono što jest i opstati na svojoj grudi. S tugom u srcu moram primijetiti da je gotovo sve ispolitizirano i obojeno stranački tako da nije važan čovjek ili građanin, nego tko je koje stranke i je li 'naš' ili 'njihov' odnosno je li na 'našem' ili na 'njihovom' teritoriju pa se prema tome dijele prava. U dragoj nam domovini Bosni i Hercegovini brojni su ljudi, tamo gdje su u manjini, već godinama precrtani i od većine drugih i drugačijih, ali i od većine u vlastitom narodu. Tako se opravdava licemjerje po kojem se i veliki dio svoga naroda stavlja u stanje potrebe za skrbnikom pa čak i niječe njihovo postojanje u velikom dijelu vlastite domovine, a da se u isto vrijeme za njih istinski ništa ne čini. Biti na strani slabog i nemoćnog sigurno je put Božji i put istinskog čovještva pa tako i put Crkve, ali i istinske politike“, kazao je kardinal Puljić ističući da je, prema razmišljanju ogromne većine stručnih ljudi, „za brži napredak Bosne i Hercegovine nužno mijenjati daytonski okvir s ciljem stvaranja normalne funkcionalne države jednakopravnih naroda i građana u svakom dijelu zemlje“ kao i „stvaranje pozitivnog ozračja koje je itekako povezano sa stanjem duha i moralnih vrijednosti u čemu i Crkva, kao i mnogi drugi segmenti društva, nužno treba nastaviti davati svoj doprinos“.
Izrazio je nadu da će i predstavnici vlasti u Banjoj Luci napokon preuzeti financiranje tamošnjeg Katoličkog školskog centra po uzoru na vlasti u šest drugih gradova u Bosni i Hercegovini.

Pošto je napomenuo da prvi put sudjeluje kao delegat HBK na zasjedanju BK BiH, biskup Rogić prenio je pozdrave predsjednika i članova Hrvatske biskupske konferencije. Upoznao je biskupe s najvažnijim točkama koje su razmatrali biskupi HBK na svom 55. plenarnom zasjedanju održanom u Zagrebu od 10. do 12. listopada 2017. napominjući da je prvi put na zasjedanju sudjelovao novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto. Dodao je da je posebice istaknuto da se ove godine spominju 20. obljetnice od utemeljenja Požeške, Varaždinske i Vojne biskupije. Spomenuo je i neke važnije točke zasjedanja kao što su: razmatranje radnog dokumenta „Da vaša radost bude potpuna“, trajna svećenička teološko-pastoralna izobrazba kroz pastoralno-katehetske kolokvije, izrada programa katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u sklopu cjelovite kurikulne reforme, pokretanju Hrvatske katoličke mreže, djelovanju katoličkih škola i drugo. Podsjetio je da će se Treći Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održati u Solinu, 15. i 16. rujna 2018. u Solinu.
Dnevnim redom predviđeno je da biskupi, između ostalog, razmotre apostolsko pismo u obliku motuproprija pape Franje u vezi s pripremom i odobravanjem prijevodâ bogoslužnih knjiga. Također će razmišljati o karitativnom djelovanju kao i inicijativama na planu opstanka i povratka.
KT